Ivan Mravak: Loša pčelarska godina i problemi sa selidbom košnica u Liku

Nepovoljne vremenske prilike puno su doprinjele da ova godina bude jako loša za pečelare u cetinskom kraju, no ima tu i ljudskog faktora koji je pospješio to lošije stanje.

Naravno, na sve je znatno utjecala, kao i na sve grane poljoprivrede, pandemija koronavirusa. Po priču o pčelarskoj godini koja polako podvlači svoju crtu, kada se zbarajaju pozitivni i negativni učinci, otišli smo do Gale, do predsjednika Udruge pčelara Dalmacije Ivana Mravaka.

Mravak ističe da je ovo već druga-treća loša godina za pčelare, a ova je posebno loša, jer je prinos manji skoro 70 do 80 posto.

‘Mnogo je razloga zbog kojih je ovo slaba pčelarska godina. Koronavirus je posebna priča koja je utjecala i na nas pčelare u mnogim aktivnostima, posebno u distribuciji meda na tržište i u turističkoj sezoni. Ove godine i vremenske prilike su nam bile takve da su znatno doprinjele da ova godina bude izuzetno loša. Najprije proljeće i sunčnije razdoblje, pa su stigli mrazovi, onda ljetno vrijeme, pa kiše. Sve to negativno utječe na pčele i naravno proizvodnju meda i ostalih pripravaka, jer je vegetacija kasnila. Jednostavno, vrijeme nam nije išlo na ruku pa je unos meda u košnice znatno smanjen’ kazuje Mravak.

Pčelari su sve ove nedaće pokušali djelomično ublažiti, no upleo se ljudski faktor.

‘Već sam kazao kako nam vrijeme nije išlo na ruku. Voćke, između ostaloh i bagrem bili su pod mrazom i nije bilo cvjetanja. Ni meduna ove godine nije bilo, a vriska je bilo malo na početku, no poslije ništa. Zbog toga u ovakvim situacijama slijedi seljenje košnica, ponajprije u Liku gdje bi se zahvaljujuć tamošnjim prirodnim uvjetima stanje moglo donekle popraviti, ali nastali su novi, neželjeni problemi. U tom dijelu Hrvatske mi pčelari, ne samo iz cetinskog kraje nego i drugih djelova Hrvatske, nismo bili poželjni.’

Mravak nam je pojasnio o kakvim je problemima riječ.

‘Zakupci tamošnjih pašnjaka jednostavno nam nisu dozvoljavali da preselimo košnice na te pašnjake, što smo unatrag desetaka godina radili. Nama je paša jako bitna, a ovdje u našem kraju vriska nije bilo i krenulo se u Liku. Uglavnom mi bi te aktivnosti počinjali sredinom lipnja pa do rujna. Međutim, i zakupci pašnjaka i oni koji to nisu jednostavno gotovo sve površine su ogradili žicom, odnosno električnim pastirom. Nemamo ništa protiv njih. Neka su oni tu, neka imaju koncesiju i drže stoku, ali jednostavno tražimo mali dio. Ako netko ima 500 ili 1000 hektara zemlje ništa mu ne znači par stotina kvadrata za pčele. One ne štete ni životinjama ni ičemu, može sve biti skupa, samo malo razumevanja, ali oni to ne žele’, ističe Mravak.

Mravak je dodao kako su pčelari u Lici skoro 25 godina i do ove godine nije bilo problema. Ove godine su vlasnici ličkih pašnjaka, ali neke druge osobe, zvali dalmatinske pčelare da dođu za sat dva po košnice ili će ih jednostavno zapaliti.

‘Vratili smo košnice kući i sada ih dislociramo na zimsku prehranu, nešto tu u našem kraju, na Dinaru, Kamešnicu, a dobar dio nas košnice seli i na Vis. Međutim, slabo će to biti, jer zbog svega što sam kazao ova paša do početka rujna nije bila kakva treba. Osobno sam donekle iskoristio malo vremena za pašu i s košnicama sam boravio na Banovini, gdje sam imao dobar unos kestenova meda u košnice.’

O ovoj problematici koja ih je zadesila pčelari iz Dalmacije upoznali su odgovorne ljude u nacionalnom pčelarskom savezu i resornom ministarstvu.

Nakon ove neugodne epizode koja je pratila pčelare proteklih mjeseci, Ivan Mravak ipak je krenuo s nešto vedrijim temama vezanih za pčelarstvo:

‘U Cetinskoj krajini ima oko 250 pčelara koji imaju oko 12 tisuća košnica. I z godine u godinu broj onih koji kreću u ovu djelatnost je sve veći. Isto tako, ako se pravilno pristupi pčelarskim poslovima mogu se dobiti razne potpore, pa i preko nacionalnog programa za pčelare preko Ministarstva poljoprivrede. Naime,u ovoj godini 17 naših pčelara dobilo je preko mjere 6.3 na temelju razvojnih poticaja po 15 tisuća eura za ulaganje i razvoj pčelarstva. Ta sredstva iz svih fondova, kako nacionalnih, a više onih iz europskih, došla su ovdje zahvaljujući u prvom redu radu našeg LAG-a Cetinska krajina.’

Ivan Mravak je najveći proizvođač meda i ostalih pčelinjih proizvoda na području cijele Dalmacije, ali i šire. Trenutno njegova obitelj u posjedu ima 400 košnica i cjelokupnu suvremenu ponudu pčelarskog pribora. Svi su, svatko na svoj način, angažirani u ovim velikim obiteljskim aktivnostima.

Mnogi pčelari i ljubitelji meda ove godine ostat će uskraćeni za jednu značajnu manifestaciju, a to je tradicionalni sajam ‘Dalmatina’ koji se održava na splitskom Duilovu.

‘Na žalost zbog ovog koronavirusa sajma ove godine neće biti. Nije u pitanju samo izložba i prodaja meda i pčelarske opreme, tu su bile odlične edukacije i sve ono što rad oko pčela zahtijeva. Sada mi onako organiziramo nekakva manja druženja na kojima raspravimo problematiku, dogovaramo se kako dalje, jer iz dana u dan ova grana poljoprivrede tehnološki napreduje. I mi već iskusni, a kamoli početnici u pčelarstvu, moramo se svakodnevno educirati i pratiti nove trendove’, kazao je Mravak.

Ove godine neće biti ni tradicionalnog mednog doručka, također zbog koronavirusa.

‘Da se organizira sajam opet bismo na taj doručak doveli učenike iz OŠ Kamešnica Otok i OŠ Marka Marulića s Hana, no nažalost ove godine to propuštamo. U prosincu će biti školski dani meda, prvenstveno usmjereni za učenike prvih razreda osnovne škole. Cilj je da djeca od malena steknu naviku konzumacije meda kao izuzetno zdrave hrane. Svaki prvašić dobit će prigodnu vrećicu, teglu meda i edukativnu priču o medu, kao zdravoj hrani’, kazao je Mravak, dodajući kako će upravo njegov med tih dana konzumirati svi prvašići na području cijelog grada Splita.

Iako ‘medarska’ priča imala dosta gorkih trenutaka zbog ispaše pčela, lijepo je razmišljati o njenoj budućnosti, a to je poticati najmlađe, a samim time i sebe da konzumiramo med.

Dodajmo kako Ivan Mravak i njegove kolege kreću u još jednu zanimljivu akciju, a to je zaštita Dalmatinskog meda kao nacionalnog brenda. S obzirom na dosadšnji njihov rad i zalaganje, uvjereni smo u ovaj uspjeh. Neka im je MEDNO!