Iz Demerja polaze, u Muzej Cetinske krajine dolaze

Izvor: Muzej Cetinske krajine

Čija će mati crnu vunu presti, koga će noćas Velesove duše napasti?

Što ako vam kažemo da će vas karakonđula iz jezera pojesti? A Baba Roga u mrak odnijeti? Odakle sve to dolazi i zašto se u našim pričama oni često pojavljuju? Zašto će vas, kako kažu stari, Demerje odnijeti? Uvjereni smo da svi znaju tko je Thor, filmovi su učinili svoje, pa znamo i tko je Zeus, ili tko pak Jupiter, no znate li tko je Veles, Perun, Mokoš, Jarilo i Mara? Kao što već znate, naši pretci, stari Hrvati vjerovali su u više bogova; u Peruna, vrhovnoga boga što stanuje na najvišoj grani stabla života, u Velesa, zvijer iz podzemlja što vlada Demerjem – bogom stoke, polja i livada, znanja i umjetnosti, pa i u Mokoš, zvanu još Majkom Zemljom, koja zimi neplodna stanuje s Velesom, a ljeti s Perunom i njihovom dječicom, i brojne druge. Običaji kojima zahvaljivali i molili bogovima ostali su duboko ukorijenjeni u tisućljetnu tradiciju Hrvata, a da toga često nismo ni svjesni. Danas, kada blagoslov polja se dijeli, kada mačkare u pohod kreću, kada plašimo djecu sa strašnim pričama iz narodnih predaja, zapitamo li se – otkud sve to stiže?

Da nisu samo nordijski, rimski ili grčki narodi ponosni na svoju mitologiju i tradiciju, pokažite na još jednom tradicionalnom događaju koji se održava posljednji petak u siječnju već devetnaest godina – Noć muzeja – i to u Muzeju Cetinske krajine gdje će vas dočekati prigodna autorska izložba Velesove duše stižu… autorica Darije Domazet, Danijele Petričević Banović i Anite Librenjak. Koga su stari Hrvati štovali i kome su se molili, kakvi su to sve bogovi bili; što su to što crni svatovi i koga didi traže te što to sve skupa za nas znači – na ova ćete pitanja odgovore dobiti na otvaranju izložbe ovaj petak, 26. siječnja, u 19:00 sati u Muzeju Cetinske krajine.

Ova je izložba koncipirana kao prostorna instalacija koja integrira tekstove o pokladnim vjerovanjima u starohrvatskim ishodištima i obogaćena je dodatnim slikovnim, hologramskim i zvučnim sadržajima koji će vas višeosjetilno uvući u svijet mitologije naših predaka. Kao poseban uvod u večer, a svojom poetikom vrlo usko povezan s temom izložbe, zadužen je sinjski glazbeni folk metal sastav Radagast čije ćete autorske pjesme imati prilike čuti na otvaranju izložbe, ali i kroz večer na koncertu u Palacini.

Bez straha od Baba Roge, karakonđule i Demerja, s maskama i zvonima ili bez njih, svi u Muzej Cetinske krajine – Sinj u Noći muzeja!