Kako osvjetljenje utječe ne samo na naše raspoloženje i koncentraciju, već i na zdravlje?

Planiranje interijerske rasvjete nije samo pitanje odabira dovoljno jakih žarulja i dizajna svjetiljki. Sve se više raspravlja o utjecaju svjetla na naše psihičko blagostanje, radnu učinkovitost i koncentraciju. Sve to treba uzeti u obzir, bilo da uređujete novi dom ili samo planirate zamjenu starijih žarulja novim LED svjetlima. Pogledajmo što je važno razmotriti.

Dnevno svjetlo je ključno za nas, noćna rasvjeta povećava rizik od depresije

Većina studija na ovu temu slaže se u jednom – za čovjeka je od presudne važnosti dovoljan unos prirodnog dnevnog svjetla. To je povezano s ljudskim razvojem, koji je stoljećima bio usklađen isključivo sa sunčevom svjetlošću. Svjetlo izravno utječe na naše tijelo i unutarnji biološki sat. Poremećaj cirkadijalnog ritma povezan je s brojnim psihijatrijskim poremećajima. Zato je veliki problem jaka rasvjeta do kasno u noć, jer dok tijekom dana svjetlo jača naše ritmove, noću ih remeti.

To je potvrdila i opsežna studija Monash School of Psychological Sciences i Turner Institute for Brain and Mental Health u Melburnu. Istraživanje provedeno na gotovo 87 tisuća ljudi ispitivalo je povezanost dnevne i noćne izloženosti svjetlu. Veća izloženost noćnom svjetlu bila je povezana s povećanim rizikom od razvoja teške depresivne poremećaje, PTSP-a, psihoze ili samoozljeđujućeg ponašanja. S druge strane, veća izloženost dnevnom svjetlu smanjivala je te iste rizike, neovisno o noćnoj rasvjeti.

Svjetlosna terapija također se koristi u liječenju Alzheimerove bolesti i povezane demencije. Američki Lighting Research Center utvrdio je povezanost između pravilno tempirane izloženosti svjetlu i boljeg sna, kao i veće budnosti tijekom dana.

Što se tiče utjecaja svjetla na našu koncentraciju, nije nikakva novost da jače svjetlo doprinosi većoj produktivnosti. Ta su saznanja donijela istraživanja Sveučilišta Georgia još 1999. godine, kada su znanstvenici proučavali utjecaj osvjetljenja prostorija na akademske rezultate studenata. Utvrđeno je da slaba rasvjeta može smanjiti moždanu aktivnost, što je, naravno, nepoželjna pojava prilikom učenja ili rada.

Tijekom dana oslonite se na što prirodniju rasvjetu, a navečer prigušite svjetla.

Što iz ovoga možemo primijeniti u našim domovima? Uvijek biste trebali nastojati omogućiti što više dnevnog svjetla u interijeru. Zato pokušajte ne prekrivati prozore zavjesama i održavajte ih čistima. Također, važno je znati da danas vrlo popularna izolacijska troslojna stakla propuštaju manje svjetla u prostor, iako imaju brojne druge prednosti.

Svjetlo mogu upijati i tamne boje namještaja ili zidova, dok pravilno postavljena ogledala mogu pomoći u raspodjeli svjetla i osvjetljavanju tamnijih kutova. Ako radite od kuće, postavite svoj radni stol tako da imate što više dnevnog svjetla.

Jasno je, međutim, da se posebno zimi ne možete osloniti isključivo na sunčevu svjetlost. Ipak, pri odabiru rasvjete nastojte birati onu koja je što sličnija dnevnom svjetlu. Dnevna svjetlost sadrži sedam boja, koje se mijenjaju tijekom dana. Ako želite svom tijelu pružiti najbolju njegu, pokušajte na sličan način pristupiti i rasvjeti. Odličan izbor mogu biti žarulje s mogućnošću podešavanja boje i intenziteta svjetla.