Marko Veselica: Hrvatski Mandela, velikan koji se usudio govoriti

Sinjski velikani (7)

Sinj i Cetinska krajina kroz povijest su dali mnoge istaknute osobe, a jedan od njih je svakako Marko Veselica, ekonomist i političar, najistaknutiji hrvatski proljećar kojeg su zvali Hrvatski Mendela.

Dr. sc. Marko Veselica rođen je u selu Glavice kraj Sinja 9. siječnja 1936. godine. Glavice su za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata bile na glasu kao partizansko selo, pa i sam Marko potječe iz partizanske obitelji. Njegov otac Stipe bio je u partizanima, no poginuo je na ratištu pred sam kraj rata. Marko, njegov brat Vladimir i sestra Marija odrasli su uz majku Katu.

Marko je u Sinju završio gimnaziju, a ekonomiju je diplomirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu kao jedan od najuspješnijih studenata, zbog čega je izabran za asistenta, a potom i docenta. U Zagrebu se skrasio i zasnovao obitelj sa suprugom Boženom. Marko je imao troje djece, kćeri Snježanu, Ines i Katju.

Paralelno sa znanstvenom karijerom, Marko Veselica se sve više uključivao u politiku. Bio je član Predsjedništva Saveza sindikata Hrvatske, zastupnik u Saveznoj skupštini, član Upravnog i Izvršnog odbora Matice hrvatske te predsjednik Gospodarske komisije Matice. Krajem 60-ih i početkom 70-ih godina pridružio se nacionalnom pokretu „Hrvatsko proljeće“ koji se zalagao za tržišnu ekonomiju i veća prava Hrvatske unutar bivše države Jugoslavije. Godinu dana nakon sloma Hrvatskog proljeća do kojeg je došlo u siječnju 1971. godine Marko je uhićen s još devetoricom proljećara te je optužen za nacionalizam, kontrarevolucionarstvo i separatizam. Kao prvooptuženi dobio je najtežu kaznu – 7 godina strogog zatvora i 4 godine zabrane javnog istupanja. Osuda je značila i njegovo protjerivanje sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Zatvorsku kaznu odslužio je u Staroj Gradiški.

Marko Veselica je bio čovjek koji se borio za slobodnu i demogratsku Hrvatsku, što u to vrijeme nikako nije odgovaralo tadašnjim komunističkim vlastima, koje su ga pošto-poto htjele ušutkati. Vjerojatno su se pitali kako se dijete poginulog partizana usudilo boriti za prava Hrvata i samostalnu, demokratsku državu Hrvatsku. Prema riječima Markovih suvremenika, postojala je opasnost i od njegove likvidacije, no od toga se odustalo zbog inozemne javnosti. Godine 1976. međunarodna organizacija koja se bavi aktivnostima zaštite i promicanja ljudskih prava Amnesty International proglasila je Marka Veselicu zatvorenikom savjesti planete, a godinu dana kasnije, dva mjeseca prije odsluženja kazne, i zatvorenikom savjesti planete za tekući mjesec.

Unatoč svemu što je proživio, nakon izlaska iz zatvora Marko je nastavio političko djelovanje, a ubrzo je ponovo optužen za lažno predstavljanje političke situacije u Jugoslaviji, zbog intervjua kojeg je dao uglednom njemačkom magazinu Der Spiegel. Ponovo je osuđen na zatvorsku kaznu i to na 11 godina i još 4 godine zabrane javnog istupanja, no zahvaljujući svom odvjetniku iz zatvora je pušten nakon pet godina.

Zbog svog političkog djelovanja u zatvoru je proveo najviše od svih proljećara, ukupno 11 godina i mjesec i pol dana. Tijekom zatvorske kazne i izolacije Marko Veselica je napisao desetak knjiga iz različitih područja duha i znanosti, među kojima su “Uznički dani”, “Moja hrvatska sudbina” i “S vjerom u Hrvatsku”.

Krajem 80-ih godina prošloga stoljeća, dolaskom višestranačja u Hrvatsku, ponovo se politički aktivirao. Inicijator je osnivanja Hrvatske demokratske zajednice, no tadašnje vodstvo stranke ga je na prijevaru maknulo iz upravljačkih tijela. Ubrzo je izabran za prvog predsjednika Hrvatskog društva političkih zatvorenika, a potom je s istomišljenicima i bratom Vladimirom osnovao Hrvatsku demokratsku stranku, koja se kasnije ujedinila s Hrvatskom kršćanskom demokratskom strankom u Hrvatsku kršćansko-demokratsku uniju čiji je bio predsjednik. U međuvremenu se vratio na Ekonomski fakultet, a bio je i zastupnik u Hrvatskom saboru od 1995. do 2000. Iz javnog političkog života se povukao nakon izbora 1999. godine, nakon što nije uspio ući u hrvatski parlament. Preminuo u Zagrebu 17. veljače 2017. godine u 81. godini života.

Marka Veselicu mnogi opisuju kao čovjeka nesvakidašnje osobnosti, energije i predanosti, koji je uvelike doprinio stvaranju slobodne, neovisne i demokratske Hrvatske. Jedan od njih je i sinjski franjevac, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Sinju, fra Mirko Marić.

“Marko je bio mučenik kao nitko. Pravedan je pretrpio samo zato što je volio svoju zemlju iako nikada nikoga nije ni napadao ni vrijeđao, niti jednoga političara. Uzeli su ga „na zub“ i doživio je to što je doživio, ali unatoč svemu nije popuštao, jer je imao svoje principe. Odrobijao je, bio je u samici, u zatvoru su ga mučili i pokušali uništiti. Ja sam u to vrijeme bio u misiji u Njemačkoj i pokušavali smo nekako pomoći, no u to vrijeme nitko se s njime nije smio družiti. Kada je izašao iz zatvora nitko ga nije smio primiti, niti u hotel, pa je jedno vrijeme bio u našem franjevačkom samostanu u Živogošću. Ja mislim da većina Sinjana o Marku ima jako pozitivno mišljenje. Svi pošteni ljudi znaju da je Marko bio pošten i bezazlen čovjek, da je bio normalan, zdrave glave, da je volio svoju zemlju, svoj narod, svoju profesuru i svoje đake“, kazao je fra Mirko Marić o Marku Veselici.

Za publikacije i znanstvene radove koje je objavio, Marko Veselica je u neovisnoj Hrvatskoj dobio brojna priznanja i nagrade. Godine 1995. odlikovan je redom Stjepana Radića, odlikovanjem Republike Hrvatske koje se dodjeljuje hrvatskim i stranim državljanima za zasluge i stradanje u borbi za nacionalna i socijalna prava i razvitak hrvatskog naroda. Predsjednik Republike Zoran Milanović odlikovao je  2021. godine sudionike Hrvatskog proljeća Dražena Budišu, Ivana Zvonimira Čička, Gorana Dodiga te posmrtno Jozu Ivičevića Bakulića, Ljudevita Jonkea, Antu Paradžika, Hrvoja Šošića, Marka Veselicu i Vladimira Veselicu  za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske te izgradnji i napretku hrvatske države Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom. Među svim tim nagradama vrijedi izdvojiti i Nagradu za životno djelo koje mu je 1998. godine dodijelio njegov Grad Sinj.

Na inicijativu Kluba Sinjana u Zagrebu krajem 2020. godine Skupština Grada Zagreba, u kojem je Marko Veselica proveo najveći dio svoga života, nazvala je šetnicu uz Savu, od Jadranskog mosta do ulice Gredice, Obalom Marka Veselice. Vrijedi istaknuti i da je park u istočnom dijelu naselja Peščenica dobio ime po njegovom bratu dr.sc. Vladimiru Veselici. No, oni koji su poznavali Marka Veselicu ističu da mu se društvo u kojem je živio i u kojem mi danas živimo, nije odužilo na adekvatan način.

„Posebno mi je žao da dr.sc. Marko Veselica, kao prvooptuženi u procesu protiv sudionika Hrvatskog proljeća, zatvorenik savjesti Planete Zemlje po Amnesty Internationalu, državni neprijatelj broj 1, kako su ga nazivali Tito i Bakarić, nije dobio adekvatnu društvenu valorizaciju u samostalnoj Hrvatskoj. Za njega je Hrvatska bila, kako je napisao “i zipka i grob”, bio je “zaljubljenik u njezinu sudbinu…”, a sam je imao hrabrosti suprotstaviti se svojoj sudbini ponajprije, jer su mnogi htjeli da nestane. Čak je i Savezna UDBA planirala njegovo ubojstvo preko Vinka Pintarića u zatvoru Stara Gradiška, no srećom to je spriječeno zbog inozemne javnosti. Volio bih da moj stric bude primjer mladima kako se sanja i voli Hrvatska. Ono što bih ja o njemu rekao možda su bolje rekli imotski studenti u jednoj pjesmi 1971., nije majka rodila junaka ko što majka Veselicu Marka“, kazao nam je Markov sinovac, Vladislav Veselica.

Foto: Arhiva Ferata

Koliko je Marko Veselica bio cijenjen u svom rodnom Sinju i Viteškom alkarskom društvu potvrđuje podatak da je od 1994. do 1996. godine bio član Časnog alkarskog suda, a u listopadu 2019. godine na Šetalištu Alojzija Stepinca u Sinju postavljena je i otkrivena njegova bista, rad akademskog kipara Stipe Sikirice.  Uz obitelj Veselica i predstavnike Grada Sinja, na otkrivanju biste bio je i sam tadašnji državni vrh, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, brojni saborski zastupnici, izaslanik predsjednice RH, predstavnici Splitsko-dalmatinske županije, sinjski gradski vijećnici, predstavnici Viteškog alkarskog društva Sinj, Ogranka Matice hrvatske Sinj i sinjskog Svetišta te brojni Markovi prijatelji i građani.  O životu i djelu Marka Veselice na svečanosti otkrivanja biste govorio je politolog, dr.sc. Jakov Žižić, koji i danas ističe da je više razloga zbog kojih je Marko Veselica zaslužio mjesto sjećanja u svom Sinju.

„Marko Veselica je bio najvidljiviji, možda čak i najpopularniji pojedinačni akter nacionalno reformskog pokreta Hrvatsko proljeće. Ta njegova vidljivost i popularnost nisu promakli ni Titovom režimu koji je 1971. tražio njegovo političko kažnjavanje nakon sloma Hrvatskog proljeća, nakon čega je uhićen i osuđen 1972. godine. On je od svih aktera Hrvatskog proljeća, koji su bili suđeni, dobio najveću kaznu. No, on se ni nakon izdržane prve kazne, kada je dobio 7 godina zatvora, nije mirio sa  situacijom u kojoj su se nalazili tadašnja Socijalistička Republika Hrvatska i hrvatski narod. Zato 1980. vrlo odvažno istupa u intervjuu u njemačkom listu Spiegel i prekida tu hrvatsku šutnju nakon sloma Hrvatskog proljeća i dalje hrabro govori o bazičnim političkim stvarima za koje se borio, a to je pravo Hrvata da sami odlučuju o svojoj sudbini. I opet je nakon toga suđen i osuđen za neprijateljsko djelovanje. Zanimljivo je da je na tom drugom suđenju 1981., kada je ponovno osuđen na zatvorsku kaznu,  suđen za neprijateljsko djelovanje prema komunističkoj Jugoslaviji, a inkriminiran je bio zbog svog dopisivanja s jednim drugim Sinjaninom, koji također danas ima bistu u istom parku gdje i Marko Veselica, Tihomilom Rađom. Marko Veselica je upravo zbog tih svojih ideala, uvjerenja u koja je stvarno iskreno vjerovao, proveo više od 11 godina u zatvoru. To je jedna velika i nesebična žrtva za ostvarivanje temeljnih političkih prava jednog naroda, hrvatskog. Marko je primjer žrtve nesebičnog djelovanja za ostvarivanje bazičnih nacionalnih interesa, temeljnih političkih prava. Postavljanje njegove biste u centru Sinja sigurno je jedna od boljih i ispravnijih odluka vezano za tu našu kulturu sjećanja i politiku sjećanja“, kazao je Žižić.

Jedno je neosporno, a to su više puta isticali ljudi koji su ga poznavali: Marko Veselica bio je žrtva svoje ljubavi prema Hrvatskoj – slobodnoj, neovisnoj i demokratskoj. Danas kada živimo tu slobodu, neovisnost i demokraciju trebali bismo na primjeru dr.sc. Marka Veselice i drugih velikana „od stoljeća sedmog“ do hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, koji su podnijeli osobnu, životnu žrtvu za državu koju danas uživamo, učiti o domoljublju.

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.