jole CVJECARNICA EMA  MIJETON hrv COMMODO OMNIA

Milijuni kuna na povratku u Sinj?

Autor/ica
Objavljeno: 6 listopada, 2016
svecana_sjednica4

Ministar Tomislav Tolušić jučer je javnosti predstavio novi model izračuna indeksa razvijenosti kojim bi u sustav potpomognutih područja ušlo dodatnih 50-ak jedinica lokalne samouprave.

Ove godine na snagu je stupio Zakon o regionalnom razvoju koji je donijela bivša Vlada SDP-a i partnera. Pripadajućim indeksom razvijenosti neke jedinice lokalne samouprave uvrštene su u potpomognuta područja, dok ih je niz ostao bez toga statusa. Među ovim drugima, najveću štetu pretrpio je Grad Sinj, čija je konačna novostvorena proračunska rupa procijenjena na oko 10 milijuna kuna godišnje.

No nakon početka primjene novog Zakona, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije suočilo se s brojnim terenskim primjedbama kojima je ukazano na nepravednost izračuna indeksa razvijenosti, pa je pokrenuta evaluacija postojećeg modela njegovog izračuna i donošenja novog kojim bi kriterijima – dohodak po glavi stanovnika, stopa nezaposlenosti, izvorni proračunski prihodi, opće kretanje stanovništva i stopa obrazovanja, bili dodani i kriteriji – gustoća stanovništva i indeks starosti.

Kako će se novi model odraziti na status Grada Sinja i Općine Dicmo koja se Zakonom o regionalnom razvoju također našla izvan skupine potpomognutih, pokušali smo saznati u nadležnom Ministarstvu – za sada bezuspješno.

Stoga smo šanse Sinja i Dicma da se nađu u 50-ak jedinica lokalne samouprave koje bi ušle u sustav državne pomoći, provjerili kroz postojeću tablicu indeksa razvijenosti.

Tako se na ljestvici onih koji su trenutno izvan sustava potpomognutih – čiji je indeks razvijenosti veći od 75% nacionalnog prosjeka, Dicmo sa indeksom razvijenosti od 79,83% nalazi na 39. mjestu dok je Sinj s indeksom razvijenosti od 81,37% na 52. mjestu. Na prvi pogled – bit će tijesno!

Tu su, naravno, i novi kriteriji za koje je teško procijeniti kako će se odraziti na poziciju dviju navedenih jedinica lokalne samouprave s područja Cetinske krajine. Njihov učinak može biti pozitivan, ali i negativan.

No kada je u pitanju Sinj kojemu je ulazak u potpomognuta područja, slikovito rečeno – od životne važnosti, a obzirom na pretpostavku da konačni indeksi ponekad ne moraju biti suha statistika, moglo bi se zaključiti kako je vrijeme da se sinjski stranački dresovi odlože u torbu i da se krene u zajedničko lobiranje, kako svi skupa ponovno ne bi dobili političko-ekonomsku pljusku.

 

ferata@ferata.hr
0997370409