Miljenko Marić: U 10 triljskih naselja više birača nego stanovnika

Što nam je pokazao zadnji popis stanovnika u Trilju ili kako je moguće da je u Trilju 2021. godine u 10 naselja bilo više birača od stanovnika? Pitanja su to koja postavlja Miljenko Marić, prof., predsjednik Gradskog vijeća Grada Trilja i Udruge obitelji s četvero i više djece u svojoj analizi i statističkoj obradi.

Prema konačnim rezultatima popisa stanovnika grad Trilj 2021. godine ima 8.182 stanovnika, odnosno 10 % manje (-927) od broja stanovnika na popisu iz 2011. kad je imao 9.109 stanovnika.

S područja Trilja prema službeno dostupnim podacima DZS-a između 2011. i 2020. odselilo se ukupno 2.132 osobe, od tog broja u inozemstvo je odseljeno ukupno 425 osoba, a samo u zadnje tri godine 154 osobe, od toga u inozemstvo 51 osoba.

Najveće gubitke u broju popisanih stanovnika od 2011. do zadnjeg popisa 2021. bilježe sljedeća naselja:

1. Kamensko (-42%)
2. Voštane (-38 %)
3. Budimiri (-35%)
4. Čačvina (-34%)
5. Vrpolje (-27%)
6. Vojnić Sinjski (-25%).

Ono što je jako zanimljivo, nastavlja Marić, ukupan broj birača 2021. u svibnju iznosio je 8.019 osoba, a kad se to usporedi sa brojem djece od 0-17 godina kojih je u zadnjem popisu oko 17 %, to znači da bi broj birača trebao biti maksimalno oko 6.770 ili 83% od ukupnog broja stanovnika.

Prema izračunu i u skladu s demografskom slikom u Trilju je 2021. na izborima bilo oko 1.250 više birača nego bi ih po popisu, logici i zadnjim demografskim pokazateljima trebalo biti.

0 – 19 (21 %)
20 – 52 (52 %)
60 i više (27 %)

Zanimljivost koja se sigurno može vidjeti iz dostupnih podataka je da u 10 naselja broj birača prelazi broj stanovnika, a što u ukupnom zbroju iznosi 365 birača.

Što se sve može s 365 ‘viška’ birača u ruralnom dijelu našeg kraja (u deset naselja) ili s ukupno oko 1.250 više birača od mogućih napraviti u ovom našem ‘demografskom i demokratskom eldoradu’ možemo samo zamisliti ili imamo li pravo pitati kako je to moguće da nam je stanje sa popisom birača i popisom stanovnika u takvoj disproporciji, zaključuje svoju analizu Miljenko Marić, prof.