Muzej Sinjske alke obilježava deset godina postojanja uz simpozij o nematerijalnoj baštini

Muzej Sinjske alke i Viteško alkarsko društvo Sinj u suradnji s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske organizirali su Simpozij ‘Sinjska alka i nematerijalna kulturna baština: Deset godina Muzeja Sinjske alke’. Simpozij se održava u prigodi desete obljetnice Muzeja Sinjske alke, a započeo je danas u 17 sati u Muzeju Sinjske alke.

Voditelj Muzeja Sinjske alke, Boris Filipović Grčić, kazao je kako je proteklih godina bilo ugodno i lijepo, te da ih posebno raduje što su ugostili veliki broj školske djece iz cijele Hrvatske.

‘Pokazali smo im tradiciju i kulturu Alke i Sinja. Također smo ugostili veliki broj turista iz cijelog svijeta i to nas raduje da se znanje o alki širi diljem Hrvatske, Europe i svijeta.

Posjetitelji kada vide ovu staru zgradu iz 18. stoljeća ne očekuju unutar muzeja da je ovako moderno napravljeno izdanje. Impresionira ih na početku ova alkarska povorka s konjima i figurama koje je radio naš akademski kipar Hrvoje Dumančić, a također i veliki broj multimedijalnih video materijala, audio zapisa i svega ostalog.’

Boris Filipović Grčić otkrio nam je i neke planove za budućnost.

‘Planiramo digitalno proširiti postav tako da smo ove godine u vrijeme alkarskih priprema snimali videa koja ćemo kasnije koristiti i za videoigricu gađanja alke i za neke različite scenarije u muzeju. Posjetitelji će moći vidjeti kako je to jahati konja poput alkara.’

Na simpoziju sudjeluju razni izlagači, a jedna od njih je Hana Breko Kustura, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Kazala nam je kako radi na proučavanju mahom crkvene glazbe, a kao rođena Sinjanka zapravo se nekako logično okrenula glazbi Sinjske alke.

‘To je glazba podneblja u kojem sam odrasla.

Glazba o Alki, vječno pitanje i vječna tema, nešto bez čega Alka ne bi postojala. Alka bi bez glazbe bila jedna obična, nijema, paradna povorka. Glazba je srce Alke, ona je duša, ona je ta kohezijska snaga koja spaja sve dionike Alke u tom trenutku, bili oni natjecatelji, gosti, Sinjani koji sa strane gledaju ili Sinjani i gosti koji su na palkama u tijeku samih alkarskih svečanosti.’

Na svečanosti je prisutan i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban koji nam je kazao kako Muzej Sinjske alke uistinu znači ne samo za Sinj i Cetinsku krajinu, nego i za cijeli hrvatski narod.

‘Moram reći da je ovaj muzej u mnogome doprinio da alkari danas obilaze gotovo cijelu Europu.

Prije svega složen je na način funkcionalnosti, ali i autohtonosti onoga što su kroz povijest ljudi Sinja i cetinskog kraja prezentirali cijelom puku. Zbog toga im od srca jedno veliko hvala. Hvala ravnatelju muzeja, hvala alkarima, hvala svim ljudima dobre volje, a iznad svega zahvala svima onima koji posjećuju ovaj muzej. Ima jedna molba i za njih – ljudi vidjeli ste ovu divotu, pričajte drugima. Nama je u interesu da što više svijeta vidi ovu ljepotu, tradiciju ovog kraja i junaštvo cetinskog čovjeka.

Podršku Županije ovakav muzej će uvijek imati.’

Iz Ministarstva kulture i medija RH prisutna je Tatjana Horvatić, voditeljica službe za pokretnu etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu.

‘Govorim o tome što smo napravili u 20 godina otkako je RH potpisala UNESCO-vu Konvenciju o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, kakvi su rezultati, dosezi, izazovi i iskustva, te zašto možemo reći da smo vremenom postali uzor u očuvanju i zaštiti nematerijalne kulturne baštine.’

Na simpoziju sudjeluju i Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Joško Belamarić s Instituta za povijest umjetnosti, Sani Sardelić iz Gradskog muzeja Korčula te Vedrana Premuž Đipalo iz Etnografskog muzeja Split.

Povodom obljetnice, svi programi i ulaz u Muzej besplatni su za sve posjetitelje.