Nizak vodostaj Perućkog jezera otkrio potopljene ostatke života uz Cetinu

Foto: Ante Botić

Kako javlja ‘Slobodna Dalmacija’, prostor akumulacijskog jezera Peruća posljednjih nekoliko dana poprimio je neobičnu sliku. Naime, zbog potreba za vodom nizvodnih hidroelektrana došlo je do ubrzanog smanjenja razine vodostaja jezera. Voda se povukla prema nekadašnjem prirodnom koritu Cetine, a ispod vode na svjetlo dana izronili su ostaci nekadašnjih građevina od Vinalića do brane Peruća.

Tako se mogu vidjeti ostaci kamenog Vukovića mosta, nekadašnjih cesta, vodenica, suhozida, stambenih i gospodarskih zgrada zaseoka Ćorići u Vinaliću, te zaseoka u Garjaku i Koljanima, nekadašnji ostaci manastira Dragović (naslovna fotografija), koji datira iz 1395. i bio je važan pravoslavnom življu s ovog područja. Nakon toga stajao je pust dvadeset godina, a onda je potopljen prilikom gradnje brane Peruća. Novi manastir možete vidjeti u galeriji fotografija Ante Botića ispod teksta.

Zbog ‘plavljenja’ naselja i poljoprivrednog zemljiša, brojne obitelji napustile su taj kraj te su se uglavnom odselile u Slavoniju i Vojvodinu. Procjenjuje se da je iz Vinalića, Garjaka i Koljana iseljeno oko 1.500 stanovnika, a puno više ih je ostalo bez plodne zemlje uz korito rijeke Cetine.

Umjetno jezero Peruća kao akumulacija vode za proizvodnju električne energije u istoimenoj pribranskoj hidroelektrani i HE ‘Zakučac’, te za reguliranje vodotoka Cetine radi sprječavanja plavljenja Sinjskog i manjim dijelom Hrvatačkog polja, izgrađeno je 1958. godine.

Izgrađena je, zapravo, kameno-zemljana brana zapremnine oko milijun metara kubičnih s vodonepropusnom glinenom jezgrom, presijecajući korito Cetine između naselja Satrić i Bitelić. Tada izgrađena brana omogućavala je da se u jezeru pohrani 530 milijuna kubika vode.

Stoga prije početka jesenskih kiša vodostaj jezera Peruća doseže najnižu godišnju razinu i nije rijetkost da se voda povlači sve do nekadašnjeg prirodnog korita rijeke Cetine, kao što se to događa ovih dana, kada je vodostaj na koti od 320 metara nad morem, dok je kota maksimalne zapremnine 361,5 metara.

Tako na svjetlo dana izranjaju ostaci nekadašnjeg života na tom prostoru, otkrivaju se ostaci prošlosti koji svaki put izazivaju nepodijeljeni interes, kako Vrličana i drugih Cetinjana, koji još pamte vrijeme prije izgradnje jezera, tako i puno mlađih, pa i onih koji građevine iznikle ispod vode vide prvi put.

Današnje prizore na jezeru Peruća pogledajte u fotogaleriji Ante Botića: