Održan simpozij ‘Tripalovi dani u Sinju 2026.’

Foto: Saša Tadinac i Trpimir Martinac

U maloj dvorani Alkarskih dvora danas je održan glavni dio programa simpozija ‘Tripalovi dani’, susreta koji je već 11 godina posvećen društvenoj ostavštini hrvatskog političara i pravnika, Sinjanina Ante Mike Tripala (1926.-1995.), jednog od najistaknutijih sudionika Hrvatskog proljeća.

Svojevrstan uvod u simpozij održan je u četvrtak navečer u Vili Tripalo, gdje su domaćin Branko Roglić i uzvanici položili vijenac ispred Tripalove biste, što je zabilježio fotoobjektiv Saše Tadinca:

Današnji program u Alkarskim dvorima započeo je pozdravnom riječju Tvrtka Jakovine, predsjednika Upravnog odbora Centra Miko Tripalo, udruge koja je organizator simpozija. Jakovina je u okviru uvodnog obraćanja govorio o važnosti promocije djelatnosti Centra u manjim sredinama, podsjetio na projekte koje Centar provodi, osobito onih usmjerenih na razvoj vladavine prava u našoj zemlji. Govoreći u izjavi za Hit radio o kulturi sjećanja na Miku Tripala u njegovom rodnom Sinju, Jakovina je kazao:

‘Ako smijem biti otvoren, možda bi bilo dobro da se osim jedne biste na privatnom posjedu nađe bista Mike Tripala negdje u javnom prostoru, pogotovo uzimajući u obzir koliko zgrada obitelji Tripalo čine glavne odrednice stare jezgre Sinja.’

Miko Tripalo je svojim djelovanjem obilježio jednu epohu, nažalost puno kraće nego što je imao kapacitete, kazao nam je Jakovina.

‘Bio je političar iz vrlo bogate, respektabilne obitelji, nosio je kasnije u životu respekt te obitelji. Bio je obrazovan političar i to se vidjelo po njegovu obnašanju političkih funkcija, transformaciji njegovih ideja i po mogućnosti da uoči u društvu probleme koji su tada postojali.’

Te su karakteristike rijetke među političarima uopće, a zbog njih Tripalo zavrjeđuje da bude prisutniji ne samo u kontekstu Sinja ili kada Centar Miko Tripalo dođe pa donese dašak onih koji se u Zagrebu bave Mikom Tripalom i Hrvatskim proljećem, zaključio je Jakovina.

Na simpoziju je predstavljena nova knjiga u nakladi Centra, ‘Miko Tripalo – povodom 100. godišnjice rođenja’, urednika Gorana Sunajka, člana Upravnog odbora Centra Miko Tripalo. Sunajko je u svom dojmljivom izlaganju govorio o osobnosti Mike Tripala kao ujedinitelja ljevice i desnice, humanista i čovjeka koji je u ono vrijeme osim socijalnih pitanja postavljao nacionalna pitanja i donio novi pogled na jugoslavenski federalizam, koji podrazumijeva viši stupanj autonomije republika. Tripalo je živio za politiku, a ne od politike, kazao je u svom izlaganju Sunajko, a u izjavi za Hit radio je naglasio:

‘Radi se o političaru koji je rijedak primjer opće suglasnosti gotovo svih političkih opcija u hrvatskoj povijesti, mobilizirao je najšire ljudske slojeve i političke snage, obnašajući gotovo sve najvažnije republičke i savezne funkcije u Jugoslaviji.’

Kada je shvatio da komunizam za koji se silno zauzimao u svojim mladim danima pokazuje naličje, postao je lider Hrvatskog proljeća, nastojao je na neki način rekonstruirati Jugoslaviju tako da republike dobiju veću samostalnost i da se stvore ustavne osnove za neku buduću mogućnost razdruživanja, kazao je Sunajko.

‘Upravo Tripalovi amandmani na Ustav iz 1974. išli su prema konfederalnom modelu tadašnje Jugoslavije i upravo na tim temeljima, Tripalovim angažmanom u koordinacijskoj komisiji za promjenu saveznog Ustava, Hrvatska je stvorila pravne osnove za ustavnopravno razgraničenje, raskid s Jugoslavijom i neovisnost.’

O novoj knjizi ‘Miko Tripalo – povodom 100. godišnjice rođenja’ Sunajko je kazao:

‘Knjiga je velika, ima gotovo 800 stranica i 37 priloga, od Tripalove kronologije života do različitih segmenata kojima se Tripalo bavio u životu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog društva.’

Vesna Pusić, zamjenica predsjednika Skupštine Centra, u svom izlaganju u okviru predstavljanja knjige ‘Miko Tripalo – povodom 100. godišnjice rođenja’ naglasila je kako je Miko Tripalo bio tipični primjer hrvatskog izuzetka, pozitivna utopija kojoj bismo svi trebali težiti, političar odgovornosti. U izjavi za Hit radio Pusić je kazala:

‘Vremena se mijenjaju. Svatko tko je bio u politici zna da katkad možeš biti silno slavljen ili se svi barem prave kao da se s tobom slažu, a katkad možeš biti na dnu društvene ljestvice i ljudi prelaze na drugu stranu ceste da te ne pozdrave. Međutim, ideje i vrijednosti koje zastupaš se nikada ne mijenjaju.’

Miko Tripalo je i kao teoretičar i kao političar imao ideje koje su trajne, kazala je Pusić, koja je danas na simpoziju željela pokazati u kojoj mjeri se Tripalove ideje otprije 50 godina mogu povezati s nekim najsuvremenijim političkim idejama na svjetskoj razini, u vremenima velikih globalnih promjena.

‘Ja sam usporedila neke Tripalove ideje s idejama triju današnjih političara – kanadskog premijera Carneya, finskog predsjednika Stubba i španjolskog premijera Sancheza – pokazujući da u vremenima turbulencije kriteriji humanosti, pameti i političke upotrebljivosti trebaju voditi i političku teoriju i političku praksu.’

U dijelu današnjeg simpozija na kojem se izlagalo o Tripalovoj političkoj ulozi govorili su Stjepan Mesić (hrvatski predsjednik od 2000. do 2010. godine), Branko Roglić (predsjednik Nadzornog odbora Centra Miko Tripalo), Jakov Žižić (Hrvatsko katoličko sveučilište Zagreb), Maja Pećarević i Tvrtko Jakovina iz Centra Miko Tripalo, Jure Trutanić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Marijana Kardum s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Stanka Mujo s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Jakov Žižić, Sinjanin s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, obradio je u svom vrlo zanimljivom izlaganju politički zavičaj Ante Mike Tripala, odnosno razdoblje između dva svjetska rata, a izlaganje je nazvao ‘Sinj između Sokola i Orla’.

‘To su bila dva društvena udruženja u Sinju, Sokol je nastao 1905., Orao je došao kasnije, početkom 1920-ih. Ta društva su bila nositelji političke socijalizacije, tu su se usvajale političke vrijednosti i stavovi. Za sinjske pojmove prilično masovne i utjecajne organizacije.’

Sokol je bio na anticrkvenim pozicijama, dok je Orao bio fratarska organizacija, s laicima, pojasnio je Žižić.

‘Kroz te organizacije su se mladi ljudi formirali. Miko se formirao u Sokolu, režimskoj i jugointegralističkoj organizaciji, koja je osobito nakon uvođenja kraljeve diktature bila stup tog poretka. Miko je čak pisao, a njegov brat Aleksandar u jednom dokumentarcu govorio, kako su ih odgajali da su njihovi glavni politički neprijatelji fratri.’

S druge strane, imamo zanimljivu činjenicu da su i Miko i Aleksandar upisali Franjevačku klasičnu gimnaziju, a ne državnu Realnu gimnaziju, koja je tada bila nositelj državne politike i ideologije jugointegralizma, kazao je Žižić.

‘Podjele koje su bile jako izražene opet su se znale prevladati u nekim situacijama u maloj sredini. Zanimljiva mi je tema Tripalovog političkog zrenja u malom ali politički aktivnom varoškom Sinju i kako je to utjecalo na njegove političke poglede.’

U okviru simpozija dodijeljena je tradicionalna nagrada ‘Miko Tripalo’. Nagrada svake godine vrednuje najbolja znanstveno-publicistička ostvarenja, objektivno i relevantno izvještavanje javnosti o temama koje promiču europske vrijednosti i stavove u hrvatskome društvu, te aktivno promicanje uloge građana u političkom životu i borbu za jačanje vladavine prava. Ovaj put nagrada je pripala mladoj Mateji Čehulić za knjigu Obilježja pravne kulture u Hrvatskoj, u kojoj se mlada autorica bavila pitanjima kako građani u Hrvatskoj doživljavaju pravo i pravne institucije.