Predstavljen projekt ‘Povratak korijenima’

Predstavljanje projekta ‘Povratak korijenima’ upriličeno je jutros s početkom u 10 sati u Palači Milesi u Splitu. Splitsko-dalmatinska županija, kao domaćin ovog susreta, okupila je predstavnike iz gradova, općina i turističkih zajednica te predstavila inicijativu izrade Registra ‘Povratak korijenima’, jedinstvene baze podataka s informacijama o značajnim osobama i literaturi vezanoj uz lokalnu povijest. Projekt ima za cilj očuvanje i promociju bogate povijesne baštine Županije te povezivanje zajednica s njihovim povijesnim nasljeđem.

Pozdravivši okupljene, dožupan Stipe Čogelja kazao je da će u projektu ‘Povratak korijenima’ Splitsko-dalmatinska županija dati priliku našim ljudima da otkriju svoju rodbinu iz cijelog svijeta, a onima koji su vani da se raspitaju o svojoj baštini, da ispričamo dosad neispričane priče:

A te priče su itekako motivacija za dolazak na turističku destinaciju, one stvaraju zajednicu, a kada imamo zajednicu onda društvo svakako ide brže naprijed u svjetliju budućnost. Povratak korijenima dio je šire inicijative Splitsko-dalmatinske županije koja će pokušati naše ljude iz cijelog svijeta privući ovamo, a naša Županija je statistički dosad najuspješnija kada je u pitanju povratak naših ljudi, ne samo nedavno odseljenih, nego i onih druge, treće i četvrte generacije. U tome je vrlo važan sporazum Županije sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, s kojim imamo jedan strateški pristup ovom projektu.

Nakon pozdravne riječi župana Čogelje predavanje ‘Važnost očuvanja lokalne povijesti’ održao je Vladimir Matek, član HRD Pavao Ritter Vitezović, bivši diplomat i veleposlanik, a potom je o migracijskim valovima u Splitsko-dalmatinskoj županiji i povratku korijenima govorio Ante Ćaleta, voditelj Splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika:

‘Hrvatska matica iseljenika kao javna ustanova od interesa za Republiku Hrvatsku već 74 godine predstavlja susretište raseljenog hrvatskog bića. Činjenica da povezujemo raseljenu i domovinsku Hrvatsku predstavlja izazove, sukladno razdoblju kada su se pojedine migracije događale i migracijski valovi. S druge strane, nove generacije hrvatskih iseljenika i njihovih predaka traže svoje različite programe, različite pristupe. To je na neki način ljepota i izazov ovoga posla.’

Hrvata po nekim statistikama ima oko 3 milijuna i 200 tisuća izvan RH, pri čemu je najznačajnija stavka u SAD-u gdje imamo oko milijun i 200 tisuća Hrvata i njihovih potomaka nekoliko generacija. S druge strane imamo Njemačku koja je stasala od ekonomskih razloga krajem i sredinom prošlog stoljeća pa do današnjih novih izazova i valova, kazao je Ćaleta:

‘Nastojimo tim ljudima koji imaju namjeru prepoznati prostor svog praiskona da učinimo taj prostor što interesantnijim kako bi se mogli lakše socijalizirati, odnosno implementirati neke svoje inicijative. Hrvatska matica iseljenika sa Splitsko-dalmatinskom županijom, ali i drugim jedinicama lokalne samouprave, periodično organizira nekoliko različitih programa na godišnjoj razini – od izložbi i susreta folklornih skupina do interesantnih predavanja, promocija knjiga, znanstvenika naših koji djeluju u svijetu i koji nastoje približiti tu percepciju koje hrvatsko iseljeništvo može donijeti domovini.’

Pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije Matea Dorčić o projektu ‘Povratak korijenima’ je kazala:

‘Ovaj projekt je novost po pitanju projekata i programa koje provodi Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet SDŽ. Danas imamo priliku predstaviti jedinstvenu platformu za koju se nadamo da će biti početak razvoja genealoškog turizma u Republici Hrvatskoj, a sve s ciljem da osnažimo povezanost s Hrvatima u dijaspori i njihovim nasljednicima, njihovim obiteljima, potomcima, da uspostavimo jednu vezu i da zapravo u jednom velikom bazenu naših ljudi vani stvorimo turističku priču i novi turistički proizvod.’

O prijedlogu suradnje jedinica lokalne samouprave i projekta ‘Povratak korijenima’ okupljenima je govorila Renata Tešija iz Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet, ujedno voditeljica projekta:

‘Važnu ulogu imaju jedinice lokalne samouprave, odnosno turističke zajednice i dionici u kulturnoj baštini, očuvati naša prezimena, naše obiteljske priče, kako bi ne samo sačuvali lokalni identitet nego i sve ono što utječe na naš nacionalni identitet. Mi smo ovdje zbog razvoja genealoškog turizma, to je nešto u čemu smo pri Upravnom odjelu za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije predvodnici u Republici Hrvatskoj. Prvi put ćemo educirati licencirane turističke vodiče, odnosno kreirati ljudske resurse, da postanu turistički operativci u genealoškom turizmu, a to je na razini Hrvatske jedinstveno.’

S druge strane, istaknula je Tešija, kreirat će se turistički proizvodi koji se temelje na migracijskim pričama, tematske turističke ture koje su komercijalno dostupne cijele godine:

‘Na taj način ćemo korijene približiti iseljenicima. Od jedinica lokalne samouprave očekujemo pomoć pri izradi registra gdje ćemo prikupljati informacije o osobama i literaturi dostupnima o ovoj temi.’