Priče iz knjige ‘S triljskog krša do slavonske ravnice’ na jesen u emisiji HTV-a ‘Sretan put’

U proljeće prošle godine javnosti je predstavljena knjiga ‘S triljskog krša do slavonske ravnice’ novinara Hit radija i portala Ferata Ante Botića.
Taj uradak uistinu je pobudio veliki interes javnosti, posebno u triljskom kraju, ali i u Vrbanji pored Županje.
Naime, poznato je da nakon Dalmacije najviše Dalmatinaca živi u Slavoniji. Desetljećima je, sa sitnom prtljagom u koju je stao čitav prethodni život, tisuće ljudi s dalmatinskog krša odlazilo za boljim životom u Slavoniju koja im je simbolizirala obećanu zemlju. Takav je slučaj i s ljudima sa sjeveroistočnog dijela triljskog kraja. Ta tematika obrađena je u spomenutj knjizi.

Takav je slučaj i u selu Vrbanja kod Županje koje je i središte Općine. Kroz stoljeće u ovom se selu pojavljuje 40-ak  prezime iz sela sjeveroistočnog dijela Trilja: Brčić, Žaper, Vrgoč, Bravić, Matić, Šušnjara, Omrčen, Babić, Đonlić, Ivančević…

Ova knjiga, odnosno priče i pojedinosti koje su u njoj objavljene, bit će dio televizijskog serijala koji će se prikazivati na HTV-u, s tematikom migracija.
Naime, KOMBINAT produkcija koja se bavi proizvodnjom filmova, videofilmova i televizijskog programa priprema serijal od šest emisija na temu migracija.
O ideji da dio prve emisije bude sniman u triljskom kraju i Vrbanji, kazala nam je redateljica Sandra Basso:

‘Pripremajući se  za naš novi projekt naišli smo na članak autora Ante Botića na portalu Ferata koji govori o napuštanju cetinskog kraja. Priča nam se učinila veoma zanimljiva i zato smo se obratili autoru knjige i članaka za suradnju. I ta suradnja je uspješno ostvarena, snimili smo dosta materijala kojeg ćemo obraditi u jednoj od šest epizoda serijala, a čija je tema selidbe Hrvata u prošlosti 30 i više godina.
U Vrbanji smo snimili ljude čiji su preci davno došli u to slavonsko selo, njihove živote, običaje jednostavno koliko je njihove povezanosti ostalo s Dalmacijom. Što se tiče dalmatinskog dijela, snimali smo u selu Čačvina, točnije u zaseoku Žaperi odakle su prvi 1920. otišli u Vrbanju.
Dio materijala za emisiju snimali smo kod župske crkve Svih svetih ispod srednjovjekovne utvrde. Moram naglasiti kako su dojmovi odlični, i po pitanju sugovornika, zanimljivosti, gostoljubivosti domaćina i u Čačvini i u Vrbanji’, istaknula je Sandra Basso najavljujući kako se naziv emisije u šest epizoda zove ‘Sretan put’.

‘Pored onoga što smo snimli u Čačvini i Vrbanji, što ćemo snimiti u Zaostrogu, Imotskom bit će  emitirano kroz prvu epizodu u trajanju od 52 minute i bit će prikazan početkom jeseni na prvom programu HTV-a’, kazala je Sandra Basso koja je s navedenom produkcijom potpisivala redateljsku ulogu ili je bila producentica nadaleko poznatih TV dokumentarnih emisija Gorana Milića ‘What’s up Israel’ ,’What’s up America’,’What’s up Berlin, Paris, London’ i ostalih  rado gledanih dokumentarnih serijala.

Bilo je zanimljivo na snimanju u Čačvini. O životu u ovom selu, o zanimljivostima koje su je pratile kroz pola stoljeća od kada se udala u ovaj kraj, govorila je Kata Žaper,rođ.Đonlić. O prvim kontaktima Žapera i drugih iz Vrbanje s onima koji su ostali u Čačvini govorio je Filip Žaper. Triljski kraj je po površini drugi u Splitsko-dalmatinskoj županiji odmah iza vrgoračkog područja.

O zanimljivostima vezanim za 26 gradskih naselja, migracijama, o potpisivanju povelje prijateljstva i suradnje Trilja i Vrbanje govorio je gradonačelnik Ivan Bugarin.

Zanimljivu priču o povijesti migracija u ovom dijelu Dalmacije, točnije u triljskom kraju i razlozima odlaska ljudi iz ovog kraja u druga područja Hrvatske i u inozemstvo kazivao je povjesničar izv.prof.dr.sc don Josip Dukić.

Na kraju snimanja o tome kako se došlo do ideje da se pripremi zanimljiva knjiga i svim pojedinostima koja su pratila njegovo višegodišnje istraživanje na temu iseljavanja ljudi iz sjeveroistočnog dijela triljskog kraja u slavonsku Vrbanju, kao i o tome kako su se Dalmatinci snašli na njihovoj ‘zemlji brez kamena’ kazivao je autor knjige ‘S triljskog krša do slavonske ravnice’  Ante Botić.

Prije nego što je TV ekipa provela snimanje na Čačvini, posjetila je Vrbanju.

U tom selu nadomak poznate Spačvanske šume, o svemu onome što povezuje vrbanjski i triljski kraj, govorili su Željko Žaper, potomak prvih Čačvinjana koji su došli u Vrbanju, načelnik ove općine Velimir Redl, etno-baštinik vrbanjskog i šireg kraja Ivica Ćosić Bukvin.
Svojevrsni identitet Dalmatinaca u ovom kraju je svakako pripadnost Hajduku. Na tu temu kazivali su Vrbanjci podrijetlom s Tijarice i Kamenskog Ivica Bravić i Siniša Brčić.