Ravnateljica Modrić o stanju spomeničke baštine Stipe Sikirice u cetinskom kraju

U Gradskoj galeriji Sikirica u srijedu navečer otvorena je vrlo vrijedna izložba, zanimljiv pregled javne spomeničke baštine ‘Putovima Stipe Sikirice’, koja daje prikaz najznačajnijih javnih djela neuništivog barda hrvatske umjetnosti. Okupljenim posjetiteljima su uoči otvorenja izložbu na stručan način približili ravnateljica Galerije Sikirica Dragana Modrić i kustosica Ana Žanko, a obratio im se i Milan Šabić, suradnik koji je fotografirao stanje 54 spomenika na 29 lokacija u Hrvatskoj i BiH. Izložbu je otvorio gradonačelnik Grada Sinja Miro Bulj, a publici je pozdrave Stipe Sikirice iz Zagreba prenio umjetnikov brat Nediljko Sikirica.

Nakon otvorenja izložbe bila je prigoda kratko porazgovarati s ravnateljicom Modrić, te je vaš reporter upitao za stanje u kojem se nalazi desetak spomenika koje je Stipe Sikirica ostavio u baštinu cetinskom kraju:

‘Mogu s ponosom reći da je ta baština u jako dobrom stanju, što govori u prilog činjenici da mi volimo javnu skulpturu i djela Stipe Sikirice i da brinemo o našoj baštini. Zanimljivo da je ovdje postavljena njegova prva javna skulptura, davne 1957., i jedna od njegovih posljednjih, a to je bista njegovom dragom prijatelju, kolegi profesoru Anti Župiću. Taj krug njegovih javnih skulptura zatvoren je upravo na ovom području.’

U taj krug spadaju i brojne biste našim velikanima, vratnice bazilike Gospe Sinjske, nezaobilazni Spomenik alkaru, prva postaja Križnog puta na Gradu, kazala je ravnateljica Modrić:

‘Malo ljudi zna da je Stipe Sikirica napravio spomenik na jednoj mikrolokaciji Radošić-Lučane. Kad smo ga krenuli 2020. godine istraživati, taj spomenik je bio išaran jer se radi o spomeniku NOB-u (narodno-oslobodilačkoj borbi, op.a.), spomeniku palim žrtvama u Drugom svjetskom ratu, ljudima iz Radošića koji su poginuli. Ono što me veseli, kad smo se vratili 2025., on je bio očišćen, što govori da se ta svijest polako mijenja.’

Počinjemo shvaćati važnost i vrijednost javnih spomenika, da oni čuvaju našu memoriju i kako je vrlo bitno da ih mi sačuvamo za sljedeće generacije, napomenula je Modrić.

Spomenik alkaru Stipe Sikirice jedan je od simbola prepoznatljive vizure grada Sinja, a ususret alkarskim svečanostima zamolio sam Ravnateljicu za osvrt na taj spomenik, koji je izuzetno važan, možemo reći do razine podsvijesti naših građana.

‘Znate da je postavljen 1965. godine za veliku, 250. obljetnicu Sinjske alke, da je tada u Sinj došao cijeli državni vrh, a spomenik otvoren uz sve počasti. Taj monumentalni spomenik je jedno od najboljih djela Stipe Sikirice, savršeno umjetničko rješenje alkara, vrhunska metijerska razina, kako mi kažemo, što odlikuje sve Stipine skulpture. Imate jednoga konja koji je u pokretu, a u pravilu nije u pokretu, njegove sve noge su na zemlji. Ta dinamika koja je usklađena s tim jahačem je jedno fantastično rješenje.’

Osim toga, istaknula je Modrić, Spomenik alkaru nam je važan jer je na lokaciji Biljeg, s kojega svaki alkar kreće u svoju trku. Ova skulptura je na taj način postala sastavni dio ceremonije Sinjske alke.

‘To nijednoj skulpturi, nijednom umjetničkom djelu nije uspjelo, osim ovom spomeniku Stipe Sikirice. Tako da ustvari mi taj Spomenik alkaru ne dijelimo od same Alke. Možemo reći da je ova skulptura i materijalna i nematerijalna baština! Čuvamo je, brinemo o njoj, neki restauratorski zahvati su napravljeni. Stipe možda nije bio najzadovoljniji sa svim tim zahvatima, ali budimo iskreni u boljem je stanju nego što je bio, zaštićen je.’

Bronca se malo odvaja od kamenog postamenta, postoje tehnički zahvati koji bi to možda digli na veću razinu, da skulptura funkcionira zajedno s postamentom kao bolja cjelina, ali to su detalji, kazala je Modrić i prisjetila se razmišljanja Stipe Sikirice o ovom spomeniku:

‘Od 1957. godine i spomenika Na izvoru do 1965. kada nastaje Spomenik alkaru, Stipe je tražio svoj likovni izraz. On je već 1960. godine u Zagrebu imao samostalnu izložbu Alkarski ciklus, kada je definirao u kojem smjeru želi ići. Jednom je rekao: Kada sam ja napravio tog konjanika, kao da sam pronašao slovo A svoje umjetničke abecede. I to je doista tako. Pogledajte druge spomenike koji uključuju konjaničku skulpturu i vidjet ćete da to nije ni približno rješenje kakvo mi imamo u Sinju.’

Mi doista imamo jedno od najvećih umjetničkih djela koje je potpisao naš Stipe Sikirica, kazala je Modrić koja smatra da je Spomenik alkaru jedna od najljepših javnih plastika u svijetu.

Sve u svemu, mislim da mi jako dobro brinemo o baštini Stipe Sikirice, kazala je ravnateljica Modrić. Ipak, spomenula je jedan negativan primjer koji se dogodio za vrijeme ili neposredno nakon Domovinskog rata:

‘Uništena je Stipina vrlo važna i vrijedna skulptura Ustanika, koja se nalazila na ulazu u Donje Glavice, njemu jako draga skulptura. Iako ona jest komemorirala žrtve Drugog svjetskog rata, on ju je izrazio kao alkarskog momka. Stipi je žao što njegovi Sinjani nisu prepoznali alkarskog momka kao vječnu temu vezanu za cetinski kraj, nego su ga uništili.’

Druge sredine, lokalne zajednice poput Čazme ili Blidinja, su u slučajevima uništenja ili otuđenja Stipinih djela ponovno odlile te skulpture i postavile ih na isto mjesto, kazala je Modrić i izrazila veliko žaljenje što se to nije dogodilo s Ustanikom.

‘Mislim da bi to njegovu cjelinu javnih plastika na području cetinskog kraja zaokružilo na pravi način. Ovako nam uvijek ostaje moment da se o toj skulpturi nismo dovoljno pobrinuli.’

Podsjetimo, ova izložba najvećeg kipara Alke i Cetinske krajine u Gradskoj galeriji Sikirica u Alkarskim dvorima za posjetitelje ostaje otvorena do 25. kolovoza, a može se pogledati u radno vrijeme Galerije, svakim radnim danom od 9 do 14 i poslijepodne od 17 do 20 sati, te subotom od 9 do 13 sati.