Sabor i Alka – kraj povlačenja ili početak inaćenja?

Prije mjesec, dva u javnosti se pojavila dvojba oko toga tko će kao pokrovitelj govoriti na 300. Alki – predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović ili predsjednik Sabora Josip Leko?

S jedne strane tvrdilo se kako je VAD pokroviteljstvo nad 300. Alkom ponudio najprije Hrvatskom saboru, a tek onda novoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović. Budući da je Sabor pokroviteljstvo prihvatio prije Predsjednice, a Alka može imati samo jednog pokrovitelja, zaključeno je da bi na 300. Sinjskoj alki govor trebao držati Josip Leko, a ne Kolinda Grabar Kitarović.

S druge strane došao je odgovor kako je Hrvatski sabor još 2009. godine prihvatio pokroviteljstvo nad 300. obljetnicom čudesne obrane Sinja, što ne dovodi u pitanje pokroviteljstvo nad samom Alkom koje tradicionalno pripada državnom poglavaru, niti govor koji bi u konkretnom slučaju, na 300. Alki – po prvi puta u povijesti trebala držati žena – nova hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Ovom pitanju nisam poklanjao veliku pozornost, doživljavao sam ga kao legitimno lokalno političko-pravo nadmudrivanje na koje će vrlo brzo pasti veo zaborava. Pretpostavka da bi govor na Alki držao predsjednik Sabora Josip Leko, a ne predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović bila mi je jednostavno neprihvatljiva, a isti stav zauzeo bi da je netko 2010. ili 2011. predložio da na Alki umjesto predsjednika Republike Ive Josipovića govori predsjednik Sabora Luka Bebić.

Prije desetak dana ispijao sam voćni sok u društvu visokopozicioniranog dužnosnika VAD-a koji je prije četrdesetak godina bio arambaša dječje alke u kojoj sam i sam nastupao kao poprilično neuspješan alkarić. Stari prijatelj, čije ime ne počinje sa slovom ‘J’, otkrio mi je plan za smirivanje političkih strasti koje su počele tinjati oko obilježavanja velike sinjske obljetnice. Tako je zamišljeno da dan uoči Alke, na otvaranju Alkarskog muzeja govori predsjednik Vlade Zoran Milanović. Na sam dan Alke, na Vojvodinom prijemu, nazočnima bi se obratio i predsjednik Sabora Josip Leko. Naravno, sukladno tradiciji, glavni govor iz svečane alkarske lože održala bi predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.

Zamišljena koncepcija dobro mi je sjela, posebno zbog Josipa Leke s kojim sam pet godina dijelio zastupničke klupe. Surađivali smo jednako korektno i kao koalicijski partneri i kao ljuti politički protivnici. Riječ je o čovjeku koji zaslužuje svako poštovanje.

Nažalost, prošlog tjedna predsjedništvo Hrvatskog sabora odbilo je pokroviteljstvo nad 300. obljetnicom čudesne obrane Sinja. Oduku je potpisao moj nekadašnji kolega Joso Leko. Tada sam se, konačno, ozbiljnije zainteresirao za cijelu priču.

Najprije sam proučio Zamolbu za pokroviteljstvo nad 300. obljetnicom čudesne obrane Sinja, koju su Hrvatskom saboru 30. prosinca 2008. uputili Grad Sinj, Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske i Viteško alkarsko društvo, a koju je Predsjedništvo Hrvatskog sabora prihvatilo 20. siječnja 2009. godine.

Iz te Zamolbe, koju donosim u privitku ovog teksta, jasno je kako se predmetno pokroviteljstvo odnosi na simboličnih sedam godina i na brojne projekte vezane za taj vremenski period.

Redakcijske kolege osigurale su mi i originalni tekst prošlotjedne Odluke kojom Predsjedništvo Hrvatskog sabora odustaje od pokroviteljstva nad 300. obljetnicom čudesne obrane Sinja, koji također donosim u privitku.

U tom dokumentu kao jedan od ključnih argumenata saborskog odustajanja od predmetnog pokroviteljstva, na dva je mjesta istaknuto kako se u Zamolbi koju su Hrvatskom saboru 30. prosinca 2008. uputili tadašnji gradonačelnik Sinja Ivan Nasić, gvardijan Franjevačkog samostana i svetišta Gospe Sinjske fra Bože Vuleta i predsjednik Viteškog alkarskog društva Stipe Jukić, ‘jasno navodi da proslava 300. obljetnice čudesne obrane Sinja, obuhvaća, osim obrane Sinja, 300. Obljetnicu Sinjske Alke i Gospe Sinjske’.

Unatoč upornom višeputnom pretraživanju Zamolbe Grada, Svetišta i VAD-a, nisam u njoj uspio naći dva puta ponovljeni prethodno istaknuti citat. No čak i kada bi isti postojao, ili se pak raznim verbalno logičkim akrobacijama iščitao iz zamolbenog teksta, ne bi se promijenila sama bit priče koja bi se na koncu ponovno svela na propitivanje možebitne povezanosti saborskog pokroviteljskog odustanka i rezultata nedavnih predsjedničkih izbora. VAD-a to u svom jučerašnjem priopćenju ne spominje. Stoga kao lojalan član na ovom mjestu dižem ručnu kočnicu i pridružujem se kolegama u njihovoj ‘iznenađenosti, ražalošćenosti i nadi u argumentirani ispravak očiglednog nesporazuma’.

Ocjenu o tome je li ovo kraj povlačenje ili početak inaćenja ostavljam čitateljima Ferate koji imaju strpljenja proučiti dopise iz privitka. O tome toliko.

No u cijeloj priči postoji još jedna sitnica koja bode oči. U prošlotjednoj Odluci Predsjedništva Hrvatskog sabora upotrebljava se jezično problematična i logički neodrživa fraza – ‘300. Obljetnica Sinjske Alke i Gospe Sinjske’.

Dobro, izraz 300. Alka simbolički je prihvatljiv, iako se Alka počela trčati tek 1717. a u nekim se povijesnim periodima nije ni održavala, o čemu je nedavno na Ferati pisao moj mlađi i pametniji kolega Jakov Žižić.

No izraz ‘300. obljetnica Gospe Sinjske’ potpuno je neprihvatljiv. Gospa Sinjska ili Majka od milosti među ovdašnjim pukom štuje se puno dulje od 300 godina. Tako najbolji poznavatelj povijesti Gospe Sinjske fra Stanko Petrov nagađa da ju je naslikao nepoznati mletački slikar u drugoj polovini 15. stoljeća, da se ona najprije nalazila u Cetingradu (Sinju) i da su je cetinski fratri, kada je Sinj 1536. pao u turske ruke, ponijeli sa sobom u Ramu, a onda 1687. godine vratili u Sinj gdje ju je kršćanski puk 22. rujna 1716. okrunio u znak zahvale za pomoć u velikoj pobjedi nad Turcima.

Stoga Sinjani i Cetinjani ove godine ne slave ‘300. obljetnicu Gospe Sinjske’, nego ‘300. obljetnicu čudesne pobjede pod Sinjem uz Gospin zagovor’.

Zamolba Grada, Svetišta i VAD-a

Odustanak Predsjedništva Hrvatskog sabora