Šimun-Čarli Botica s praizvedbom na Osorskim glazbenim večerima

Na 51. Osorskim glazbenim večerima, jednom od najuglednijih festivala klasične glazbe u Hrvatskoj, održat će se praizvedba nove skladbe Les Mirages skladatelja Šimuna-Čarlija Botice. Djelo je nastalo po narudžbi festivala i napisano je za Trio Elogio, jedan od najistaknutijih gitarističkih komornih ansambala današnjice, koji čine Petrit Çeku, Pedro Ribeiro Rodrigues i Tomislav Vukšić.

Osorske glazbene večeri od 1976. godine predstavljaju jedno od najvažnijih mjesta susreta hrvatskih i međunarodnih glazbenih umjetnika. Posebno su prepoznate po promicanju suvremenoga hrvatskog glazbenog stvaralaštva kroz narudžbe i praizvedbe novih skladbi, čime već desetljećima daju važan doprinos razvoju hrvatske umjetničke glazbe.

O svojoj novoj skladbi Les Mirages, Botica kaže:

‘U stanju iscrpljenosti, pod pustinjskom vrućinom i blistavim noćnim nebom, otvara se prostrano platno osjeta i priviđenja. Les Mirages gotovo neprekidno obitava u tom prostoru, održavajući noćnu atmosferu dok svoj glazbeni materijal razvija od prvih sekundi do završnih taktova kroz četiri međusobno povezana stavka, oblikovana u onome što volim nazvati organskom formom. Svaki takt može se shvatiti kao potez kistom na platnu – katkada više otkrivajući gestu nego sam zvuk. Ti su „potezi kistom” prisutni već u prvom stavku, Des coups de pinceau dans le ciel de minuit (Potezi kistom na ponoćnom nebu), u kojem fragmentirane geste iscrtavaju prve obrise noćnog krajolika. Bez prekida glazba prelazi u svojevrsni scherzo iznimne intenzivnosti. Taj drugi stavak izvođače vodi prema granicama iscrpljenosti, odražavajući neumoljivost pustinjske žege. Naslovljen Vertige des abîmes (Vrtoglavica ponora), obilježen je neprestanim kretanjem – trajnim perpetuum mobileom koji se, paradoksalno, na kraju rastapa u smirenju, nagovještavajući središnji stavak. U samom središtu djela nalazi se Ombres et Visions (Sjene i viđenja), zaustavljen i gotovo zamrznut vremenski prostor. Ovdje se glazba potpuno zaustavlja. Upravo se u toj tišini pojavljuju „fatamorgane” – iskrivljeni odrazi stvarnosti nastali primjenom proširene tehnike sviranja gitare, pri kojoj se instrument svira na dijelu između lijeve ruke i glave gitare. Preklapanjem uobičajenog i obrnutog načina sviranja nastaje zvučna slika koja je istodobno poznata i izmještena: blago raštimani zvučni svijet, nalik iskrivljenom odrazu stvarnosti. Iz tog zaustavljenog stanja kvartni motiv, prisutan tijekom čitave skladbe, postupno se kristalizira u opipljivu temu završnog stavka, Clarté (Jasnoća). Postupno gomilanje glazbenog materijala kroz prethodne stavke vodi prema razrješenju: završetku priviđenja, završetku noći i dolasku zore – kako u glazbenom, tako i u egzistencijalnom smislu. Les Mirages nastao je po narudžbi 51. Osorskih glazbenih večeri i posvećen je izvanrednom gitarističkom sastavu Trio Elogio. U razgovorima koji su prethodili skladanju bio sam duboko svjestan jedinstvenog potencijala ovakvog ansambla. Mediju gitarističkog trija pristupio sam s velikim poštovanjem, uvjeren u njegove goleme izražajne i zvukovne mogućnosti. Stoga sam sva tri instrumenta tretirao ravnopravno, na izrazito ‘orkestralan’ način, vodeći računa da svaki glas ima potpuno nezaobilaznu ulogu u cjelokupnom glazbenom tkivu.’

Vrijedi istaknuti kako je Botičino stvaralaštvo ovih dana prisutno i na međunarodnoj sceni. Samo nekoliko dana prije, 26. srpnja, na Međunarodnom festivalu gitare u Iserlohnu u Njemačkoj izvedena je njegova skladba Ex Nihilo, napisana i posvećena renomiranom gitarističkom duu Montenegrin.

Kulturna uloga Osorskih glazbenih večeri daleko nadilazi same koncertne izvedbe. Festival povezuje bogatu povijesnu baštinu Osora s vrhunskom suvremenom umjetnošću, okuplja istaknute domaće i međunarodne umjetnike te potiče dijalog između glazbene tradicije i novih skladateljskih izričaja. Upravo zbog toga festival ima status manifestacije od nacionalnog značenja za hrvatsku kulturu, a jedinstveni ambijent osorske katedrale i povijesne jezgre svake godine potvrđuje kako vrhunska umjetnost može biti pokretač očuvanja kulturne baštine i međunarodne prepoznatljivosti hrvatske glazbene scene.