bulj
hdz banner
sdp
Banner Ivan Sipic
Nezavisna lista mladih dicmo

Sinjani su iznadprosječno obrazovani!

Autor/ica
Objavljeno: 18 siječnja, 2014
index_30

Najava nove zakonske kategorizacije državnih potpora izaziva različite reakcije javnosti – od zabrinutosti do umjerenog optimizma. Zakon o regionalnom razvitku još je u pripremi i nije ugledao svjetlo dana. Ali njegova najvažnija odrednica već je definirana. Riječ je o indeksu razvijenosti pojedinih jedinica lokalne samouprave u odnosu na nacionalni prosjek. U ovom tekstu donosimo realnu sliku o tome gdje se na ekonomsko-demografskoj karti Hrvatske, s indeksom razvijenosti od 81,37% nacionalnog prosjeka, nalazi Sinj. 

Indeks razvijenosti izračunava se temeljem 5 pokazatelja na području jedinice lokalne samouprave: stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, izvornog proračunskog prihoda po stanovniku, općeg kretanja stanovništva i stope obrazovanosti.

Ovaj postotak iznimno je važan u kontekstu skorog donošenja Zakona o regionalnom razvoju, jer će, prema riječima potpredsjednika Vlade RH Branka Grčića, novom kategorizacijom koja se temelji na indeksu razvijenosti, u sustav državne potpore ući 99 jedinica lokalne samouprave koje nikada nisu bile u njemu, a iz sustava će ispasti 56 jedinica čiji indeks razvijenosti iznosi više od 75% nacionalnog prosjeka.

Sudeći po podacima koje smo dobili iz Ministarstva razvoja i fondova EU, među 56 jedinica lokalne samouprave koje bi trebale ispasti iz sustava državnih potpora nalazi se i Grad Sinj.

Činjenica da indeks razvijenosti Sinja prelazi 75% nacionalnog prosjeka slaba je utjeha u odnosu na realnu mogućnost smanjenog dotoka sredstava u gradski proračun, koji bi se u slijedećoj godini mogao mjeriti milijunima kuna. Stoga bi izravno izbacivanje Sinja iz sustava potpora, bez nekakvog prijelaznog ili amortizacijskog razdoblja, bilo izuzetno štetan potez državne vlasti, na samo za lokalni proračun nego i za građane koji bi ostali bez povrata poreza.

Indeks razvijenosti od 81,37% nacionalnog prosjeka svrstava Sinj na 241 mjesto od ukupno 555 hrvatskih jedinica lokalne samouprave (127 gradova i 428 općina).

Kada se Sinj uspoređuje samo s gradovima onda je slika njegove ekonomske zbilje nešto lošija – niži indeks razvijenosti od Sinja ima tek trećina hrvatskih gradova dok viši ima njih dvije trećine.

Na razložnost uskrate državnih potpora Gradu Sinju ne ukazuje ni analiza indeksa razvijenosti 30 hrvatskih gradova s najvećim brojem stanovnika. Riječ je o područjima na kojima obitava polovina stanovništva Hrvatske i na kojima se nalazi velika većina nacionalnih gospodarskih potencijala.

Prema pripadajućoj tablici u kojoj donosimo nekoliko ekonomsko-demografskih podataka, Sinj se nalazi na 27. mjestu indeksa razvijenosti 30 najmnogoljudnijih hrvatskih gradova. Kada je u pitanju visina stope nezaposlenosti, situacija je obrnuto proporcionalna – samo 3 od 30 najvećih hrvatskih gradova imaju višu stopu nezaposlenosti od Sinja.

tablica_indeks_razvijenosti

Ovome treba dodati i činjenicu da je kriterij broja stanovnika iz predmetne usporedbe isključio brojne gradove koji bi se našli na samom vrhu tablice indeksa razvijenosti: Krk (132,73%), Poreč (132,32%), Rovinj (132,27%), Opatija (131,56%), Novalja (125,93%)…, ili pak Sinju susjedne gradove: Makarska (116,96%), Trogir (100,53%) ili Omiš (87,75%). Činjenica da su, primjerice, Drniš (74,34%), Imotski (73,53%) ili Trilj (62,19%), po svom indeksu razvijenosti iza Sinja nije neka velika utjeha, posebno stoga što ovi gradovi definitivno ostaju potpomognuta područja.

Striktna primjena nove kategorizacije sustava državnih potpora u konkretnom bi slučaju definitivno ugrozila započete razvojne procese i bitno otežala funkcioniranje cijelog sustava sinjske lokalne zajednice. Takvo nešto bilo bi u najmanju ruku neodgovorno od strane državnih vlasti. Stoga bi slijedećih nekoliko mjeseci trebalo biti vrijeme dodatnog uvjeravanja, usuglašavanja i svesinjskog lobiranja.

Na kraju istaknimo i podatak da Sinj ima prilično visoku stopu obrazovanosti (109,55%) koja se računa kao udjel stanovništva u dobi između 16 i 65 godina, sa završenom srednjom školom i višom razinom obrazovanosti. Ovih gotovo 10% više od nacionalnog prosjeka, potpiruju nadu da se stvari uvijek mogu mijenjati nabolje, naravno ne preko noći.

Print Friendly, PDF & Email

Na vrh