Sinjski volonteri Crvenog križa pomažu stanovnicima Banovine

Nakon što je Banovinu 29. prosinca pogodio razoran potres, Hrvatska je još jedanput pokazala kako ima veliko srce. Nije bilo onoga tko nije želio pomoći napaćenom stanovništvu.

U tu humanitarnu priču uključio se i cijeli cetinski kraj. Prikupljala se pomoć, odvozila na područje pogođeno potresom, a mnogi su provodili dane i dane pomažući ljudima kod njihovih razrušenih i oštećenih domova. Među njima su i neumorni volonteri Hrvatskog Crvenog križa koji svakodnevno provode aktivnosti pružanja različitih oblika pomoći na području Sisačko-moslavačke županije. Ovih dana, po drugi put, na terenu su otišli i volonteri Gradskog društva Crvenog križa Sinj.

Gostujući u programu Hit radija volonter Filip Ratković je istaknuo:

‘Mi smo dio Interventnog tima naše Splitsko-dalmatinske županije i radimo po rasporedu, odnosno dobivenim zadaćama. Ovo je nama drugi dolazak na Banovinu, bili smo na ovom području odmah nakon potresa. Sada smo tu do nedjelje, jer većina nas vraća se raznim obvezama, posebno mi koji radimo u prosvjeti’, kazao je Ratković, dodajući kako su u županijskom Interventnom timu Crvenog križa još sva Sinjana – Ištvan Miško Kerekeš i Zoran Milošević.

Sada se polako stanje normalizira po pitanju organizacija svih aktivnosti.

‘Ujutro na zbornom mjestu na ulazu u Petrinju od strane Gline u 7 sati primamo zadaće i program rada za cijeli dan. Dobijemo popis naselja koje moramo obići i obitelji kojima trebamo dostaviti toplu hranu, lijekove, higijenske i ostale potrepštine. Naša ekipa ponajviše boravi na potezu od Petrinje do Gline, oko sela Strašnik. To je selo uistinu najviše pogodio potres, zastrašujuće je vidjeti što je potres ostavio iza sebe. Ima doslovno rascijepanih cesta i do 70 centimetara te kuća do kojih teško dolazimo pješke, a kamoli s vozilima’, kazao je Ratković, dodajući kako se jutarnje temperature uvijek kreću ispod nule i znaju biti i do minus 9 stupnjeva Celzijevih.

Ratković dodaje kako često pomažu i pomažu zdravstvenom osoblju u zbrinjavanju bolesnih.

‘Još je ostalo onih obitelji do kojih se nije uspjelo dovesti ili kamp kućicu ili kontejner. Vjerujem kako će se uskoro i to sve riješiti jer ih svakim danom pristiže sve više. Mnogi ne žele napuštati svoje kuće i otići negdje drugdje u čvrste objekte. Imaju nešto svinja, goveda, kokošiju, malo zemlje pa ostaju na svome i čekaju bolje vremenske prilike kako bi se počeli obnavljati objekti za njih, ali i prikladni prostor za njihovo blago, jer od toga ponajviše žive’, kazao je na kraju razgovora Filip Ratković.