BANNER FERATA

Sjećanje na prvog hrvatskog Predsjednika…

Autor/ica
Objavljeno: 10 prosinca, 2015
dr_franjo_tudjman

Danas se navršava 16 godina od smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Franjo Tuđman rođen je 14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću, a preminuo 10. prosinca 1999. u Zagrebu. Bio je istaknuti antifašistički borac, a nakon karijere u jugoslavenskoj vojsci počinje se baviti poviješću i ulazi u sukob s komunističkim vlastima koje ga dva puta sude na zatvorske kazne, gubitak građanskih prava i zabranu javnog istupanja. Osnivač je Hrvatske demokratske zajednice i na njenom čelu pobjeđuje na prvim demokratskim izborima 1990. godine te postaje hrvatski predsjednik, što je narod još dva puta potvrdio na izravnim izborima u kojima mu u prvom krugu povjerava vođenje države. Hrvatska je pod njegovim vodstvom ishodila međunarodno priznanje, organizirala obranu svog teritorija, a nakon niza diplomatskih i vojnih pobjeda, mirnom reintegracijom zaokružila svoj puni državni i teritorijalni suverenitet. Franjo Tuđman kao prvi predsjednik i utemeljitelj slobodne hrvatske države pripada samom vrhu nacionalnih povijesnih velikana, što mu u posljednje vrijeme priznaju i politički protivnici.

Dr. Franjo Tuđman čvrsto je povezan sa Sinjem i Cetinskom krajinom. Upravo na velikom političkom skupu HDZ-a koji je održan 24. ožujka 1990. godine, dr. Franjo Tuđman je pred više od 30 tisuća ljudi održao nezaboravni govor kojim je navijestio burna nadolazeća događanja, ali i nepokolebljivost hrvatskog naroda u namjeri da iskoristi povijesni trenutak i nakon višestoljetnih uzaludnih težnji konačno stvori vlastitu suverenu i slobodnu državu.

Dr. Franjo Tuđman tri je puta bio nazočan na Sinjskoj Alki – 1990., 1992. i 1997. kada mu je uručena povelja počasnog alkarskog vojvode. Sinjani i Cetinjani najviše se sjećaju njegovog govora na 275. Alki koja je održana povijesne 1990. godine. Tom prilikom dr. Franjo Tuđman, između ostaloga, je naglasio:

‘Sinjska alka postala je simbol pobjedonosnog otpora svim stranim osvajačima i pretenzijama koje na bilo koji način ugrožavaju slobodu i teritorijalnu cjelovitost hrvatskoga naroda. Za same Sinjane, Alka ostaje očitovanje njihovog povijesnog života, a za viteške alkare i sve alkarske momke ona dobiva još puni smisao ispunjenja životnoga sna udjelom u održavanju Alke, jer ona je sinjska i cetinska, a stoga i svehrvatska oda slobodi.’

Prvi hrvatski predsjednik, kao političar i vojskovođa inspiracija je mnogim mladim znanstvenicima koji izučavaju njegovo povijesno djelo. Jedan od njih je i mladi Sinjanin, magistar politologije i doktorand komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu – Jakov Žižić, koji priprema doktorsku disertaciju na temu ‘Političko vodstvo Franje Tuđmana‘.

‘Ono što se u disertaciji analizira je njegovo razdoblje predsjednikovanja, od 1990. do 1999. godine. U toj analizi gleda se cjelina, ali i nju je moguće podijeliti na određena razdoblja, određene vremenske faze. U tom promatranju Franje Tuđmana od trenutka kada je on počeo obnašati dužnost predsjednika vi zapravo vidite da je on bio u stanju, na početku svog mandata, prepoznati očekivanja, stajališta i zahtjeve ljudi, te je bio u stanju ponuditi političku viziju koja je bila u skladu s onim što su ljudi željeli. Jako je važna činjenica da je on ponudio ljudima nešto što je, kako se kaže, u skladu sa zakonima srca, vrijednostima i uvjerenjima ljudi, a to je bio ideal samostalne države, njene obrane, njene izgradnje i njenog međunarodnog priznanja. Kada se to sagleda, on je to sve zapravo i postigao za vrijeme svog mandata što ga svakako čini transformacijskim političkim vođom. Uspijevao je mobilizirati ljude i uključiti ih, što je jako važno, jer vidimo da je i danas teško pokrenuti ljude da nešto naprave i da se pokrenu, a posebno da ostvare nekakve korjenite reforme. On je zapravo bio u stanju uključiti te ljude i svoje pristalice u transformacijski proces. To nam sve daje za pravo da zaključimo kako se tijekom njegovog predsjedničkog mandata radilo o vrlo uspješnom političkom vodstvu,’ kazao nam je Jakov Žižić.

Žižić također naglašava koji su to odlučujući činitelji za uspješan oblik Tuđmanova političkog vodstva:

‘U teoriji političkog vodstva postoje tri glavna činitelja koji utječu na oblik političkog vodstva, na ponašanje političkih lidera, na mogućnost da se nešto konkretno postigne. Prvi su tzv. strukturalni činitelji, točnije institucionalne ovlasti, ograničenja, resursi koji su mu bili na raspolaganju, savjetnici, proračun itd. Drugi činitelj koji utječe na oblik političkog vodstva jest kontekst. Kontekst u kojem on obnaša političku dužnost, političke okolnosti, koliko mu je trenutno političko ozračje povoljno ili ne. Treći činitelj, svakako najizraženiji kod Tuđmana, jesu osobine koje je on imao kao predsjednik, kao npr. inteligencija, taktičnost, pronicljivost, spremnost na preuzimanje odgovornosti itd.’

Prema Žižiću politička vizija Franje Tuđmana u stvaranju Hrvatske bila je dominantna nad vizijama ostalih političara tog vremena.

‘Kod je njega je vrlo jasna bila ta politička vizija koju je on znao pretočiti u jasan sadržaj svojih politika. Znao je koji su mu ciljevi i koji prioriteti da bi ostvario određenu viziju. To je ono što njega čini takvim vođom kakav je bio, a ujedno i ono čega danas nemamo u politici’, zaključuje Sinjanin Jakov Žižić, doktorand Komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Print Friendly, PDF & Email
Facebook
Na vrh