Stjenice na deblu lipa

Prema dojavama naših sugrađana, tijekom jeseni je uočena pojava rijetko viđanih stjenica na deblu lipa. Dosad smo navikli na redovitu masovnu pojavu plamenih stjenica (Pyrrhocoris apterus) u proljeće, no masovnu pojavu stjenica čak i u prosincu, nismo viđali.

Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu,determinirana je fitofagna stjenica  Oxycarenus lavaterae  (Fabricius, 1787) iz porodice Lygaeidae, podrijetlom iz mediteranskog područje, s Arapskog poluotoka i područja tropske i južne Afrike.

U Hrvatskoj je vrsta prisutna od 19. stoljeća kada je njena prisutnost zabilježena na jadranskoj obali, a krajem 20. stoljeća vrsta je u velikom broju utvrđena i na području kontinentalnog dijela Hrvatske, na deblima lipe u Zagrebu i Velikoj Gorici. Na području zapadne Europe vrsta je prvi put zabilježena na području sjeverne Francuske 1999. godine, a 2007. godine utvrđena je i u Nizozemskoj. Kao i kod drugih mediteranskih vrsta, u Europi se teško može odrediti sjeverna granica prirodne rasprostranjenosti ove stjenice. Stjenica se na područje Europe proširila sadnim materijalom, a pretpostavlja se da su i blage u posljednjih nekoliko godina doprinijele uspješnom prezimljavanju vrste, a samim time osigurale i veću mogućnost širenja europskim kontinentom.

Odrasle stjenice mogu doseći duljinu od 4,5 – 5,4 milimetara i uglavnom su crvene, bijele i crne boje. Glava, prsište i ticala su crne boje,a gornji dio zatka je ciglasto crvene boje. Prednja krila su bezbojna i prozirna. Tijekom godine razvije dvije generacije, a prezimi kao odrasla stjenica.

Oxycarenus lavaterae se hrani na nekoliko biljaka domaćina, a većina ih pripada redu Malvales (npr. rodovi Lavatera, Corylus, Tilia). Za sada kod nas nisu zabilježene značajnije štete no zbog sklonosti masovnom okupljanju O. lavaterae se smatra i molestantskom vrstom jer svojom masovnom pojavom smeta čovjeku.