Uskoro u Sinju ‘Bosanac na odmoru’
Iz radionice najboljeg humora ovih prostora dolazi sarajevski kazališni hit -urnebesna monokomedija...
Terenski obilazak područja budućeg Parka prirode ‘Dinara’ održan je danas u organizaciji Hrvatske gorske službe spašavanja.
U obilasku su sudjelovali ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić sa suradnicima, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, gradonačelnik Grada Knina dr. sc. Marko Jelić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Josip Granić, alpinist i član HGSS-a Stipe Božić te predstavnici nevladinih organizacija.
Terenski obilazak je organiziran nakon što je jučer u Kninu održano javno izlaganje u sklopu javnog uvida u Zakon o proglašavanju Parka prirode ‘Dinara’.
Po usvajanju tog Zakona, Park prirode ‘Dinara’ postat će 12. park prirode u Republici Hrvatskoj. Budućim Parkom prirode ‘Dinara’ predviđa se zaštita površine od 63.052 ha na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Zaštitit će se masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu.
Tijekom današnjeg obilaska, sudionici su se od Samara popeli na Sinjal (1831 m), najviši vrh Republike Hrvatske, a također su obišli planinarsko sklonište ‘Zlatko Prgin’ i planinarski dom ‘Brezovac’.
‘Aktualna Covid-19 kriza je pokazala da se rješenja doista nalaze u prirodi. Budućnost Hrvatske je u održivosti – okoliša, poljoprivrede i energetike. Jedino zajedničkim djelovanjem možemo izgraditi samodostatno i prosperitetno društvo kakvo Hrvatska zaslužuje’, rekao je ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić.
Područje Dinare obitavalište je preko 1.000 biljnih vrsta, od toga 75 nacionalnih endema, a poznato je preko 20 endemskih vrsta životinja. Dinarski krš je fenomen prepoznat na međunarodnoj razini koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskom lokalitetu dobio ime. To je najvrjednija prirodna cjelina krša u svijetu, s debljinom naslaga koja prelazi 8 km te izrazito razvijenim krškim poljima koja objedinjavaju sve krške pojave.