fruhwald
otvorena vrata

Tihomir Mandac: Problemi zaštite okoliša u Brnazama

Autor/ica
Objavljeno: 3 prosinca, 2015
kanal_polje06

Na mail Ferate stiglo je otvoreno pismo čitatelja Tihomira Mandaca, kojim je želio upozoriti na probleme zaštite okolišta u Brnazama. Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:

‘Poštovani,

Obraćam vam se otvorenim pismom sa željom informiranja javnosti i žitelja Cetinskog kraja o višegodišnjim neriješenim problemima zaštite okoliša u naselju Brnaze.

Otvoreno pismo upućujem budući nisam dobio odgovor od Vijeća mjesnog odbora Brnaze na moju predstavku upućenu 20.kolovoza 2015., niti sam dobio odgovor od Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti, gospodarstvo i upravljanje imovinom grada Sinjana predstavku upućenu 28. Iistopada 2015.

Predstavku sam uputio nakon godišnjeg odmora provedenog „kod kuće“,u mjestu moga odrastanja, posebno ponosan što je 300. Alka slavodobitno došla u Brnaze, a istodobno posramljen što su moji gosti bili izloženi nesnošljivom smradu iz lateralnog kanala.

Predstavka se odnosila narješavanje sljedećih ekoloških problema Brnaza:
-Lateralnog kanala, koji je prokopan (ne mogu reći da teče) između rubnih dijelova naselja Brnaze, naselja Turjaci i Sinjskog polja, a sada „otvorenoga“ kanala za kanalizaciju,
-Napuštenog kamenoloma– kave na Mandačevoj glavici,
-Obeštećenja mještana Brnaza za „suživot“ s deponijem smeća na Kukuzovcu.

U predstavci sam naveo kako sam upoznat s načinom donošenja proračuna Grada Sinja, i rokovima njegovog donošenja, prihodovnoj i rashodovnoj strani i proračunskim stavkama, visinom proračunaGrada Sinja, također znam da postoji kronični nedostatak sredstava, da Grad Sinj ne može vlastitim sredstvima u cijelosti financirati otklanjanje predmetnih problema, da postoje i drugi prioriteti ali navedeno je zajednički problem ne samo Brnaza stoga sam molio odgovor (kao i dokaze) na sljedeće:
-a) Naziv ustanove odnosno organizacijske jedinice koja je izdala dozvolu kojom se lateralni kanal za odvodnju viška vode može koristiti kao kanal za odvodnju kanalizacijskih voda Grada Sinja,kojim se sada širi nesnosni smrad, a kao prirodna taložnica kanalizacije Grada Sinja mogući je izvor zaraze i raznih bolesti,
b) Je li ikada napravljena detaljna analiza vode u kanalu kojom bi se utvrdila njena ispravnost i otklonila sumnja u štetnost za zdravlje,
c)Jesu li troškovi čišćenja i održavanja ovog kanala i troškovi izgradnje šetnice uz kanal uvršteni u plan izvršenja proračuna grada Sinja za 2016.,
d)U kojoj je fazi izgradnja (završetak) kolektora i bio pročišćivača kanalizacijskih voda grada Sinja, postoje li idejni i drugi potrebni projekti,
e) Jesu troškovi izrade projektne dokumentacije i troškovi izgradnjepročišćivačauvršteni u plan proračuna Grada Sinja za 2016. i je li podnesen zahtjev za sufinanciranje iz EU fondova naprijed navedenih poslova na izgradnji kanalizacijske mreže grada Sinja i problem njene odvodnje te postoji li mogućnost da se isto realizira najkasnije do kraja 2017. godine,
f) Postoji li idejni projekt kojim bi se dovodila voda iz rijeke Cetine u ovaj kanal čime se omogućava masovnije bavljenje poljoprivredom i proizvodnjom povrtnih kultura?
-Postoji li projektna dokumentacija kojom bi se napušteni kamenolom-kava na Mandačevoj glavici uredila,ogradila, kažnjavao nelegalni dovoz i odlaganje raznih vrsta komunalnog otpada, strvina i drugih raznih štetnih otpada?

U predstavci sam napomenuo da se izradom projektne dokumentacije i davanjem u koncesiju zemljišta kave, bez naknade ili uz simboličnu naknadu braniteljskoj zadruzi, problem može riješiti bez znatnijih financijskih ulaganja, a riješio bi se ekološki problem i problem mogućeg izvora zaraze.
-U kojem roku se očekujeizmještanje deponija smeća sa Kukuzovca i koje su mogućnosti da se žitelji naselja Brnaze obeštete za njegovo dosadašnje korištenje?

Naveo sam kako se obeštećenje stanovnika naselja Brnazemože realizirati u materijalnom ili financijskom smislu: materijalno npr.izgradnjom kapelice Svetog Mihovila uz nogometno igralište na Meljači (svakako uz pomoć donatora), izgradnjom sanitarnog čvora-WC-a uz groblje u Brnazamaili nekim drugim radovima, a u financijskom smislu kroz umanjenu naknadu ili oslobađanje od plaćanja naknade za odvoz smeća kao što su obeštećeni i drugi stanovnici koji žive u blizini deponija smeća (npr. oko Karepovca u Splitu ili oko Jakuševca u Zagrebu).

Nastavno na naprijed navedeno sjećam se svojega djetinjstva i „radnih akcija“ naših roditelja koji su po dogovoru-ne pitajući za naknadu–dapače sami plaćali košnju nasipa uz Lateralni kanal, kopali kanaliće za odvodnju oborinskih voda, čistili lokve, nasipali poljske putove, podizali zidiće uz put koji se urušavao, rezali grane i uništavali draču i šikaru kako bi naselje bilo čisto, lijepo prohodno i uredno, a danas (što bi naš pokojni Mladen Delić rekao)„ljudi moji jeli to moguće“, kada smo „civiliziraniji“, „školovaniji“ i „pametniji“ u Sinjsko polje se u proljeće ne može bez maske, u jesen ne može bez dobra traktora, zimi bez visokih čizama, a prilazni putovi kojima su nekada prolazili „karovi“ i traktori sa sijenom,njima se danas ne može proći pješice, kakvo je ovo vrijeme i kakvi smo mi „ljudi“ kadau 21. stoljeću susjed uginulu lešinu svinje samo baci u „kavu“ i ne ukopa u zemlju– a taj isti u razgovoru bi mijenjao nesposobnoga gradonačelnika, ministre, vladu, a možda se smatra kompetentnim i za postavljanje ili smjenu Pape.

Gdje je nestalo zajedništvo, briga za susjeda koji je u potrebi, briga za izgled i uređenost Brnaza-naselja u kojem žive, otkud tolika nezainteresiranost i apatija za rješavanje zajedničkih problema, pa zar se baš sve mora platiti.
Kako i čime objasniti činjenicu da: od preko 3.000 stanovnika Brnaza, mladih obrazovanih i visokoobrazovanih, preko 2.600 osoba s pravom glasa, na izbore za članove Vijeća mjesnog odbora Brnaza, (za izbor predstavnika koji legalno mogu organizirati zbor mještana ili pak referendum o ovim problemima), iziđe samo 77 birača?

I na kraju može se čuti „Lako je vama u Zagrebu“, ali Bože sačuvaj da pametujem, ističem ovu predstavku upućujem u dobroj namjeri, uvjeren da se predmetno moglo, može i mora riješiti bez podnošenja tužbenih zahtjeva ili traženja sankcija protiv odgovornih za ovakvo ekološko stanje i neuređenost Brnaza.’

U Zagrebu, 02.prosinca 2015.

S poštovanjem,
Tihomir Mandac

Print Friendly, PDF & Email

Na vrh