Treba li ponovno uvesti obvezni vojni rok? Sinjani ZA.

(foto MORH)

U vremenu dok je u tijeku agresija Rusije na Ukrajinu, u Hrvatskoj se ponovno priča o jednoj temi, a to je ‘Treba li vratiti služenje obveznog vojnog roka u Hrvatsku?’

To je tema koja, otprilike svakih šest do 12 mjeseci, postane aktualna u Hrvatskoj. U tim političko – javnim raspravama kao argument za vraćanje vojnog roka se naglašava potreba da mladi ljudi nauče rukovati oružjem i da usvoje ratne vještine. Zagovornici ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka ističu kako Hrvatska nema dovoljno ljudstva za popunjavanje svojih pričuvnih snaga, te da je profesionalna vojska nedovoljna za obranu zemlje.

Također, navode da bi služenje vojnog roka mnogo utjecalo na sami razvoj mladih osoba i da bi to bila dobra odgojna metoda, a mladi bi se više naučili radnim navikama i obvezama.

S druge strane su i oni koji su na čvrstom stajalištu kako nema potrebe za uvođenje obveznog vojnog roka. Kao glavne razloge svoga stajališta ističu kako bi za njegovo ponovno uvođenje trebalo godišnje izdvajati oko 500 milijuna kuna što je za državni proračun previše. Naglašavaju da bi se moralo zaposliti dodatnih oko 2000 ljudi koji bi radili s novacima. Protivnici ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka naglašavaju također da bi trebalo u određenoj mjeri promijeniti Ustav tako da i žene mogu služiti vojsku, a upitno je i stanje vojnih objekata u kojima bi mladi ročnici bili smješteni.

Vratimo se malo u povijest vojnog roka u Lijepoj našom.

Obvezni vojni rok prestao je biti u takvom obliku 2007. godine. Naime, tada se više od 50 posto mladih koji su trebali ići služiti vojni rok pozivalo na prigovor savjesti, te su odlazili na civilno služenje. Nakon toga, točnije godinu poslije, 2008. godine, u Hrvatskoj je postao aktivan sustav dragovoljnog služenja vojnog roka.

Prema dostupnim podacima, do kraja 2021.godine, dragovoljno osposobljavanje završila je 10.221 osoba, 8795 muškaraca i 1426 žena. Prema poslijednjim pokazateljima za ovaj vid osposobljavanja među dijelom mladih vlada prilično veliko zanimanje s obzirom na beneficije koje kandidatima daje država.

Kako bi ih potaknula, Vlada je 2019. podigla novčanu naknadu dragovoljnim ročnicima s 2000 na 3000 kuna što je znatno povećalo broj prijava. Situacija ni danas nije ništa bolja i sva relevantna istraživanja pokazuju da su mladi nezainteresirani za njega. Oni koji to žele mogu dragovoljno služiti vojni rok.

Što se tiče Sinja i Cetinskog kraja, važno je naglasiti da je jedno od najznačajnijih obučnih središta za temeljnu obuku mladih vojnika bilu u Sinju. Središte je utemeljeno 5. kolovoza 1992. godine odlukom pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Kroz njega je prošlo 60-tak naraštaja i oko 80 tisuća vojnika od kojih je veliki broj sudjelovao u Domovinskom ratu.

U Središtu je godinama radilo više stotina djelatnika, uglavnom iz Sinja i Cetinskog kraja. Inače, samo središte prestalo je s radom krajem lipnja 2008. godine, a nekoliko godina poslije, točnije 2014. godine, vojska je u potpunosti napustila vojarnu, te je cijeli kompleks predan Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom.

Vojnički život u grad podno Kamička vraćen je 27. srpnja 2017. godine kada je svečano otvorena obnovljena vojarna koja je dobila ime po jednoj od najslavnijih pričuvnih brigada HV-a 126. sinjskoj brigadi. U vojarni je sada sjedište inženjerijske bojne iz sastava Gardijske motorizirane brigade. Prema napravljenoj anketi na ulicama Sinja, većina anketiranih je da se služi obvezni vojni rok.

Anketu poslušajte OVDJE: