U prepunim Alkarskim dvorima predstavljena knjiga Nine Raspudića

Foto: Krešimir Tiganj

U prepunim Alkarskim dvorima u Sinju jučer je upriličena dugoočekivana promocija knjige našeg istaknutog filozofa, književnog kritičara i publicista Nine Raspudića.

Nakon zapažene i vrlo posjećene promocije u Zagrebu u srpnju, ova knjiga dočekala je i svoje službeno predstavljanje u Sinju.

Prije službenog početka programa drugog dana 5. Festivala znanosti, unutarnji prostor Alkarski dvora bio je prepun znatiželjnika koji su željeli čuti Nina Raspudića i saznati što zapravo sadrži knjiga ‘144 plus jedan kratki espresso’, koja je izišla u izdanju Večernjeg lista.

Nakon uvodnog obraćanja moderatorice promocije dr.sc. Danice Ramljak, o knjizi i autoru govorio je, u ime izdavača, Dražen Klarić koji je ujedno i urednik knjige. Klarić je istaknuo kako je knjiga sadrži 367 stranica i gotovo 150 kolumni, Raspudićevih kolumna koje on punih pet godina petkom objavljuje na stranicama Večernjeg lista. Klarić je istaknuo kako se radi o knjizi kojoj je cilj čitateljima ponuditi jedan cjelovit osvrt na društveno-politička zbivanja na našem prostoru iz oštrog pera mnogima omiljene ličnosti naše trenutne medijske scene Nine Raspudića, koji je sigurno najkvalitetniji i najčitaniji kolumnist na hrvatskim prostorima a i šire.
Na početku svog izlaganj ,Nino Raspudić podsjetio je na početak suradnje s Večernjim listom kroz pisanje kolumna, pri tom pročitavši prvu svoju objavljenu kolumnu ‘Ništa kontra Vlaja’ u kojoj je opisivao izbornu pobjedu Željka Keruma na lokalnim izborima 2009. godine. O nazivu knjige ‘144 plus jedan kratki espresso’, Raspuduić je kazao kako je naziv dobila po njegovom omiljenom piću, espressu, te kako se njegova kolumna može pročitati dok se popije espresso.

Govoreći o temama koje dominiraju u njegovim kolumnama, Raspudić je naglasio kako su u dobroj mjeri zastupljene polemika s jugonostalgičarima, pitanje položaja naroda u BiH, te njegov odnos s političkom elitom u Hrvatskoj. Kratko je podsjetio i na teme koje su izazvale najviše interesa kod čitatelja, njegove polemike s drugim kolumnistima, Borisom Dežulovićem, Ivom Bancem, Antom Tomićem….

Na kraju promocije Nino Raspudić je pročitao još jednu kolumnu i to kao plus jedan espresso pod nazivom ‘Što sam naučio iz prvog obavijesnog razgovora u životu’, u kojoj je opisao svoj razgovor s policijom nakon što je, kako kaže, osumnjičen da je povezan s napadom na Antu Tomića u Splitu, kada su na njega bačene fekalije. Na kraju predstavljnja knjige Rasupudić je odgovarao na pitanja nazočnih, koji su se uglavnom odnosili na njegova politička stajališta,o političkoj lijevici, desnici, političkom centru na hrvatskoj političkoj sceni.

O sinjskoj promociji knjige Nino Raspudić je kazao:

Imam prigodu po prvi put u Sinju zadržati se duže vrijeme, jer sam u dvostrukoj ulozi, promocija knjige i moje predavanje na festivalu znanosti. Impresioniran sam alkarskim dvorima i posjetom publike. Ovaj Festival je pozitivna stvar za grad. Oduševljen sam svime, a posebno odazivom i reakcijom publike’, kazao je Raspudić.

Raspudić je podsjetio kako je u svom izlaganju na promociji više puta kazao kako nije teško pronaći svakog tjedna zanimljive teme za kolumne.

‘Istaknuo sam to kako na radost autora kolumne, ali na žalost svih nas u Hrvatskoj, nije teško pisati kolumne iz prostog razloga što se toliko stvari događa oko nas, uglavnom loših, da materijala ne nedostaje. Često se pitam o čemu bi pisao u jednoj Švicarskoj ili Švedskoj u sređenim i dosadnim društvima’, rekao je za Feratu i Hit radio po završetku promocije svoje knjige ‘144 plus jedan kratki espresso’ Nino Raspudić.

Nakon promocije knjige Nino Raspudić je u okviru festivala znanosti održao zanimljivo predavanje na temu ‘Orijentalizam, balkanizam, Morlaci i Vlaji’.

Predavanja su potom održali ugledni hrvatski znanstvenik Tomislav Domazet Lošo koji je podijelio sa Sinjanima najnovije rezultate svojih istraživanja, Bojan Jerbić, vodeći stručnjak u robotici koji je u Sinj donio robota, te Žarko Puhovski koji je otvorito temu ‘Komu treba obrazovanje i znanost u Hrvatskoj?’. Prof. Puhovski moderirao je i veoma zanimljiv okrugli stol u kojemu su  sudjelovati pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Ivan Pejić, Predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost Ivo Družic, Dragan Poljak, član Upravnog odbora Hrvatske Zaklade za znanost, Željko Garaca, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu, te ugledni znanstvenici Tomislav Domazet Lošo i Miroslav Radman.