U Sinjskom polju primijećen Španjolski puž

Čitateljica Ferate Tea G. poslala nam je fotografiju Španjolskog puža koji je, kako kaže, uočen u Sinjskom polju. Tea nas je upozorila da je riječ o velikoj štetočini zbog koje bi poljoprivrednici trebali biti zabrinuti, a svi ostali upozoreni da se ne radi o simpatičnom pužu kojeg bi trebalo ignorirati.

Nakon Teine dojave kontaktirali smo mr. sc. Ivanu Župić iz Poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe i sinjskog prirodoslovca, učitelja u mirovini Slavena Kardoša.

I Župić i Kardoš potvrdili su nam da se radi o velikoj štetočini, koja je u Hrvatskoj evidentiran prije nekoliko godina, koju bi trebalo što prije suzbiti.

‘Na našem području ja ga nisam našla, no postoji mogućnost da se pojavio, jer je ova godina bila jako kišna i vlažna, pogotovo proljeće. Kontaktirala sam kolegice koje su se već susretale s tim štetnikom i štetama od njega i potvrdile su mi da je stvarno jako ozbiljan nametnik. Godine 2014. i 2015. su mu odgovarale, kao i svim puževima. Dakle, odgovara mu kišno i vlažno razdoblje u proljeće, ali on je dosta otporan i na visoke temperature zraka’, kazala je Župić.

Španjolski puž je vrlo prijeteći, jer radi štetu svim povrtlarskim, ali i voćarskim kulturama.

‘Kod nas do sada nismo evidentirali ekonomski značajne štete, ali evo, moram spomenuti, ni toga šimširovog moljca prije par godina kod nas nije bilo, već samo u priobalju, i bilo je potrebno dvije – tri godine da se preseli i napravi ovakve štete i kod nas. Klima se mijenja, uvjeti za razvoj štetnika se mijenjaju, štetočine se prenose putem sjemena, biljnog materijala, hrane, zraka, na sve moguće načine i nije čudno da se događa ovo što se događa’, kazala je Župić.

Zanimalo nas je kako se obraniti od ove štetočine.

‘Klasični pripravci koji se koriste za suzbijanje puževa, koji su registrirani u RH, mogu se uporabiti. No, ja sam pobornik malo ekološkiih metoda. Puž se vrlo jednostavno može suzbiti vapnom ili soli, odnosno pripravcima koji bi mu skinuli sluz ili mehaničkim suzbijanjem, odnosno uklanjanjem. Ako imamo nekoliko jedinki u vrtu ili imamo mali vrt, moja je preporuka da se ipak skuplja, jer je to ekološki prihvatljivije, ili čak pivom, postave se posudice s pivom i on se utopi, jer pivo voli’, kazala je Župić.

Slaven Kardoš kazao nam je kako Španjolski crveni puž može narasti do 15 centimetara, a boja mu varira od svijetlo smeđe do crvene.

‘Kada sam prošle godine pisao o pojavi šimširova moljca, Cydalma perspectalis, koji je uništio živice i soliterne grmova šimšira, nisam ni slutio da će nam se dogoditi najezda još jedne štetočine i to Španjolskog crvenog golača, Arion vulgaris. Ta vrsta puža, kako mu ime i kazuje, obitava u Španjolskoj. Polako se proširio na južnu Francusku i Portugal, da bi 50-tih godina prošlog stoljeća zahvatio veći dio Europe’, kazao je Kardoš.

Kardoš smatra da je olako i nekontrolirano uvoženje voća i povrća iz zemalja u kojima obitava rezultiralo naglim širenjem Španjolskog puža, koji je dobio i nadimak ‘vagonski puž’, jer se smatra da se raširio Europom prilijepljen uz stijenke vagona.

‘Jede sve biljke koje se nađu pred njim, čak i manje golače, zbog čega ga zovu i ‘puž ubojica’. Veoma je prilagodljiv kako klimi, tako i staništu, a obzirom da luči na stopalu gorku tvar, nema baš puno prirodnih neprijatelja. Vrlo brzo se razmnožava. Snese između 400 i 600 jaja, a za njegovo naglo i brzo razmnožavanje zaslužno je i to što je hermafrodit, pa ne treba partnera. Otporniji je na sušu i zimu od domaćih puževa, pa svojom brojnošću sve više otima njihov prostor. ‘Kuda ovaj golač prođe ništa ne raste’, rekao mi je prijatelj iz Međimurja. Nisam mu vjerovao. No, kada sam vidio ‘učinak’ na povrtnjaku, shvatio sam da je to veoma opasan gost u našim povrtnjacima. S ‘našima’ smo se nekako nosili, a ovoga ne jedu ni patke ni kokoši, ni žabe, ni ježevi. Ostaje samo fizičko uništavanje i trovanje’, kazao je Kardoš.