fruhwald

Uskoro Popis stanovništva u uvjetima epidemije

Autor/ica
Objavljeno: 20 kolovoza, 2021
popis

Uskoro ćemo doznati ima li Hrvatska manje od četiri milijuna stanovnika, kakav je sastav stanovništva po dobi, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim obilježjima, državljanstvu, vjeri, materinskom jeziku, koji su glavni izvori prihoda građana, u kakvim stanovima i kućama žive, itd. Prema posljednjoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatska je lani imala 4,047 milijuna stanovnika, a među njima gotovo 863 tisuće njih u dobi od 65 i više godina, te 775 tisuća djece i mladih do 19 godina.

Prva faza popisa, u kojoj će se građani moći sami popisivati preko sustava e-Građani, trajat će od 13. do 26. rujna. U drugoj fazi popisivanja gotovo 8 tisuća popisivača izlazi na teren kako bi popisali one koji se nisu sami popisali online, obavili kontrolu i ispravili pogreške nastale samopopisivanjem građana. Popis će se moći provoditi najdulje do 29. listopada ako do 17. listopada ne budu popisane sve popisne jedinice. Kontrolori (njih 1100) nadziru rad popisivača, kontroliraju točnost i obuhvat prikupljenih podataka.

Osim znatiželje oko statističkih podataka koje će nam donijeti Popis stanovništva, postavlja se i pitanje kako cijelu stvar privesti kraju sa što manje zdravstvenih rizika, s obzirom na epidemiološku situaciju. Epidemiolozi kažu da cijepljenje ne štiti 100% od zaraze, ali znatno umanjuje rizik od prijenosa virusa i zaraznosti. Epidemiološki rizik postoji, ali je prihvatljiv ako su cijepljeni popisivači i građani kod kojih dolaze, te ako se svi drže epidemioloških mjera, od razmaka do maski. Ako u kućanstvu ima rizičnih osoba, bilo bi bolje da su u drugoj prostoriji, dok drugi član kućanstva daje podatke za njih, a u ruralnim područjima popis se može obavljati i na otvorenom, u dvorištu, da se smanji rizik od zaraze osobito ako članovi kućanstva nisu cijepljeni.

Nakon Popisa trebali bismo dobiti i registar stanovništva koji će biti baza podataka za upravljanje zemljom, za kreiranje obrazovne, socijalne, zdravstvene i razvojne politike. Referentna točka popisa je 31. kolovoza 2021. te će, prema konceptu uobičajenog mjesta stanovanja, u popis stanovnika Hrvatske ući svi građani koji su uoči referentnog trenutka popisa živjeli u svom mjestu stanovanja godinu dana ili došli u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu bar godinu dana.

Identifikacijske podatke i broj osoba u kućanstvu daje građanin sam ili član kućanstva za odsutne članove, što znači da ako izostane odgovarajuća kontrola i ako kontrolori nemaju bazu podataka za sve članove kućanstva, u popis stanovnika mogu ući i oni koji u zemlji ne žive ili koji su se odselili, a nisu odjavljeni. Za davanje netočnih i nepotpunih podataka propisane su novčane kazne, no tko može kontrolirati je li točno kad jedan član kućanstva izjavi da mu je netko od ukućana živio u Hrvatskoj uoči referentnog trenutka popisa ili da je došao živjeti u Hrvatsku s namjerom da u njoj živi najmanje godinu dana?

Iz Državnog zavoda za statistiku još trebaju pojasniti kako će konkretno kontrolirati točnost podataka tijekom popisa i jesu li u popis stanovništva ušli oni koji su se odselili ili ne žive u zemlji. Koliko je popisivača cijepljeno i razmišlja li se u slučaju izrazito nepovoljne epidemiološke situacije o odgodi popisa ili će biti održan uz strože mjere, također su pitanja na koja bismo u narednim danima trebali dobiti odgovore.

 

Print Friendly, PDF & Email

Na vrh