30. obljetnica zaustavljanja kolone JNA na Križicama

Ova 2021. godina puna je značajnih obljetnica i važnih događaja iz novije hrvatske povijesti. Jedan takav iznimno važan događaj dogodio se na današnji dan prije 30 godina.

Naime, 7. svibnja 1991. godine Split je slavio svoga zaštitnika sv. Duju. Mnogi su toga svibanjskog dana pohodili grad podno Marjana kako bi slavili veliku svetkovinu, ali jedna od glavnih tema bio je događaj od prethodnog dana koji se zbio ispred zgrade Banovine, za vrijeme prosvjeda radnika i članova sindikata Brodosplita, kojima su se pridružili i brojni Splićani. Podsjetimo kako je Dugopoljac Ivica Balić, koji se nedugo kasnije dragovoljno uključio u obranu Hrvatske, riskirajući vlastiti život, sa zgrade Banovine skinuo jugoslavensku zastavu te podigao hrvatski stijeg.

Upravo na svetoga Duju prije tri desetljeća dogodio se još jedan veliki događaj, koji je svih ovih godina ostao nekako u sjeni bilježenja novije hrvatske povijesti. Bilo je to vrijeme kada su Širokobriježani i stanovnici susjednih manjih mjesta goloruki, kamionima i automobilima prepriječili put i zaustavili kolonu od 100-tinjak tenkova JNA u mjestu Polog, na putnom pravcu Mostar – Široki Brijeg. Okupatorska vojska imala je nakanu doći do Hrvatske
s ciljem njenog presijecanja na dva dijela.

Kao i ponosni Hercegovci, tako su hrabri Dicmanjani i Dugopoljci, radnici PZC-a i drugi zaustavili okupatora na predjelu Križice, između Dicma i Dugopolja. Nakon saznanja da se iz pravca Splita prema Cetinskoj krajini kreće veća kolna vozila JNA s pripadnicima tadašnje vojske, Dicmanjani i Dugopoljci su krenuli prema Križicama kako bi spriječili njen daljnji prolazak. U ovoj blokadi svoj veliki doprinos dali su i zaposlenici kamenoloma na Križicama, tvrtke PZC Split, koji su već ranije pripremili materijal za blokiranje državne ceste u slučaju potrebe i koji su svojim kamionima i bagerom izašli na prometnicu. Podršku okupljenima u blokadi odmah su svojim dolaskom dali i predstavnici Sekretarijata za Narodnu obranu Sinja te druge osobe iz tadašnjeg javnog i političkog života.

Epilog tog događaja je bio poznat. Uslijedili su pregovori u kojima su branitelji bili odlučni kako konvoj okupatorske JNA ne može dalje. Nakon žučnih i teških pregovora sa zapovjednikom konvoja, uslijedio je odlazak konvoja na prostor poligona Kukuzovac. Na čelu su bili automobili branitelja, odnosno naroda koji je blokirao prolaz tzv. JNA, a na čelu je bila Hrvatska zastava.

Bilo je to vrijeme kada su brojne tiskovine i televizija izvještavali o odlučnosti žitelja ovog kraja da spriječe daljnji prolazak kolone vozila JNA. Na taj način Hercegovci s jedne, a Dicmanjani, Dugopoljci i ostali s druge strane spriječili su spajanje velikih konvoja ljudstva i tehnike tzv. JNA. Gotovo svi oni koji su sudjelovali u ovoj blokadi nastavili su braniti svoju Domovinu pristupivši 2. bojni 4. brigade ZNG-a, 126. brigadi, policiji i drugim postrojbama.

Prema mnogim vojnim i povijesnim analitičarima, ove blokade bili su prijelomni trenuci za obranu Hrvatske i Zapadne Hercegovine na početku Domovinskog rata. Iako je prošle godine bilo najavljeno kako će se na poseban način obilježiti ovaj veliki događaj s početka Domovinskog rata, to nije ostvareno iz poznatih razloga, a to je još uvijek aktualna pandemija koronavirusa. Vjerujemo kako će iduća godina u tom pogledu biti puno drugačija, zdravstveno pozitivnija, a samim time bit će omogućeno pripremiti pravi program i spomen obilježje koje će svjedočiti što se to zapravo dogodilo 7. svibnja 1991. godine na Križicama.