Sadnja stabala ključna za revitalizaciju Sinjskog polja

Nešto stariji čitatelji Ferate sjetit će se visokih stabala u Sinjskom polju, uz svaki poljski put uz našu Cetinu. Stabla imaju ključnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti života na nekom području, a to je činjenica koju poznaje svaki zaljubljenik u prirodu ali i svaki ekološki osviješten građanin.

Udruga Permakultura Dalmacija organizira jednodnevnu volontersku akciju sadnje stabala u Sinjskom polju. Marko Cvrlje je koordinator akcije za ovo naše područje, bio je jutros gost u programu Hit radija i najavio akciju. Uvodno je kazao o važnosti stabala koja su u Sinjskom polju bila sađena nakon Drugog svjetskog rata:

‘Radi se o topolama koje su sađene pedesetih godina prošlog stoljeća. U desetogodišnjem razdoblju posađeno je 42 tisuće sadnica. One su imale svoju svrhu. Prvenstveno je to bila zaštita od erozije vjetrom, ujedno i poboljšavanje mikroklime, povećanje bioraznolikosti, filtriranje prašine iz zraka, štitile su biljke od fizičkog oštećenja vjetrom. Sve to je u konačnici rezultiralo povećanjem poljoprivrednih prinosa pod površinama koje su bile zaštićene vjetrozaštitnim pojasom.’

Devedesetih godina se intenzivirala ilegalna sječa, ujedno su i topole dosegle svoj biološki maksimum, tako da sada tih topola praktički više nema, kazao je u nastavku Marko Cvrlje:

‘Bio je pokušaj sadnje vjetrozaštitnog pojasa početkom devedesetih pod vodstvom profesora Tomaševića, našeg Sinjanina sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu (dr. sc., diplomirani inženjer šumarstva Ante Tomašević, rođen u Brnazama, op.a.). On je posadio 12 tisuća sadnica raznih vrsta, ne samo topola; sadio je i razne četinjače, koštelu i neke druge autohtone sorte. Međutim, taj pokušaj je završio neuspješno prvenstveno zbog, možemo slobodno reći, ljudskog divljačkog odnosa prema prirodi; sadnice su čupane, uništavane, tako da je sadašnje stanje vjetrozaštite u Sinju loše.’

Udruga Permakultura Dalmacija uključila se ovom akcijom u Nacionalnu kampanju ‘Zasadi stablo, ne budi panj’.

‘Nama je cilj da ova akcija bude samo jedan mali kotačić u pokretanju velikog projekta ponovne uspostave vjetrozaštite u Sinjskom polju. Ako želimo Sinjsko polje staviti u funkciju, revitalizirati ga i iskoristiti njegov maksimum, trebamo obnoviti čitav vjetrozaštitni pojas, kakav je nekoć bio. Inicijalni razgovori za takav projekt su već pokrenuti. Hrvatske šume, koje bih ovim putem pohvalio, su pokrenule interes za jedan takav projekt. Također, imamo podršku Grada Sinja, te se nadam da će ova akcija promovirati tu čitavu priču i pomoći da se takav veliki projekt realizira.’

U akciju su se uključile i Hrvatske vode, Turistička zajednica grada Sinja, HGSS Sinj, brojna planinarska društva, udruge, a ima i drugih zainteresiranih naših  sugrađana. Namjera je ove subote posaditi oko 300 sadnica.

‘Sutra sadimo na predjelu između Kerepa i Despotuše, sadimo 5 različitih vrsta drveća, to su sve autohtone vrste prilagođene vlažnom staništu kao što je Sinjsko polje, među njima ima i medonosnih. To su crna joha, poljski jasen, bijela vrba, hrast lužnjak i lipa. Naši sugrađani koji žele biti dio ove akcije mogu se pridružiti, tako da napravimo nešto lijepo i korisno za naš kraj, da educiramo i najmlađe jer u konačnici ovo sve i sadimo za njih.’

Akcija počinje u subotu, 20. studenoga u 9,30 sati, okupljanje je na točki koja se nalazi 500 m od Kerepa uzvodno prema Despotuši.

‘Idući korak nam je da svi potencijalni sudionici ovog projekta organiziraju jedan sastanak, da konkretno razgovaramo kako ćemo taj projekt realizirati.’