Predstavljena knjiga ‘Sinjska alka – kronika od 1715. do 2000.’ Ive Dalbella

Fotografije: Petar Malbaša

Na poseban način Muzej Sinjske alke priključio se ‘Noći muzeja’, manifestaciji koja se u Hrvatskoj održava već 17 godina. Ta posebnost odnosi se na jednu sinoć lijepu ispričanu alkarsku priču.

U okviru programa u prezentacijskoj dvorani Muzeja predstavljena knjiga ‘Sinjska alka – kronika od 1715. do 2000.’, koju je priredio Ivo Dalbello-Dugi i koja donosi zanimljiv pregled Sinjske alke u vremenskom razdoblju od 285 godina. Ovoj svečanosti uz brojne Sinjane i ljubitelje Alke nazočili su članovi autorove obitelji, brojni članovi VAD-a predvođeni predsjednikom Stipom Jukićem, dopredsjednikom Dinkom Bošnjakom, vojvodom Boškom Ramljakom, alajčaušem Ivicom Filipovićem Grčićem, predsjednikom  časnog suda Boškom Vladovićem, domaćinom društva Jerkom Ivandićem.

Ovom alkarskom i kulturnom događaju nazočili su i mnogi bivši alkari i alkarski momci, među njima su bili i nekadašnji alajčauši Stipe Batarelo, Ivan Zorica i Tonći Bešlić. Ispred franjevačkog samostana i Svetišta Gospe Sinjske došao je svjedočiti promociji i čestitati autoru gvardijan fra Ante Čovo. Svečanosti je nazočio i prodekan za znanost KBF dr. sc don Josip Dukić, te druge osobe iz javnog, političkog i društvenog života sinjskog kraja.

Na početku svečanosti pozdrave okupljenima uputio je uz Branimira Župića urednik knjige Boris Filipović Grčić, ravnatelj Muzeja Sinjske alke. Ovom prigodom pročitao je predgovor što su urednici istaknuli na početku knjige. Ističući pojedinosti iz života autora, njegovog rada u Alkarskom društvu, a posebno o ovoj knjizi, Filipović Grčić svoj govor zaključio je riječima:

‘Može se reći da je Ivo poput svoga oca Luje kroničar svoga grada, a posebno Sinjske alke. Ova knjiga je rezultat njegovog velikog truda na kojem smo mu neizmjerno zahvalni.’

Uz veliki pljesak okupljenih kratko se obratio autor Ivo Dalbello -Dugi:

‘Pozdravljam sve prisutne i ne mogu govoriti jer mi je teško. Knjiga je tu, pogledajte je i recite valja li ili ne valja. Trudio sam se koliko sam mogao. Želio bih nešto dodati. Knjigu sam počeo raditi onog dana kada mi se rodila unuka Iva. Ja bih ovdje prvu knjigu upravo simbolično poklonio unuci.’

Tako je kazao šjor Ivo, a potom je Iva stigla do svog djeda, primila knjigu, poljubila ga i stala pred fotoaparate koji su željeli zabilježiti ovaj emotivni trenutak.

O samoj knjizi, o vrijednostima koje ima Sinj, u prvom redu Gospa Sinjska i sama Alka, govorio je i lektor knjige Ivan Bošković:

‘Govor o Gospi Sinjskoj uvijek je vezan za Sinjsku alku. Neće se pogriješiti ako se kaže da je Alka vanjsko, natjecateljsko lice njezine pojave i njezina kulta. Kao što govori lokalna predaja, Alka i jest ustanovljena u čast pobjede nad osmanskim neprijateljima i igra se svake godine, u danima Gospinih svečanosti u Sinju.’

Kada je u pitanju rad autora knjige i njen značaj, Bošković je istaknuo:

Kroniku Alke Ivo Dalbello Dugi je pisao na temelju dokumenata, posebno kada je riječ o starijim vremenima. Alkarski događaj je stavio u vrijeme i prostor kada se događao. Naveo je alkare i kopljonoše, časni sud, izaslanike, a posezao je i za detaljima koji su samom događaju davali veće i šire značenje. Tako se u kronici mogu pročitati zapisi o atmosferi, društvenim i političkim prilikama, odnosima u životu male sinjske varoši, odnos prema velikim događajima i slično.’

Bošković je svoje 20-minutno izlaganje završio ustvrdivši da se Ivo Dalbello ovim djelom svrstava među istinske alkarske zaslužnike, čijeg će značenja generacije koje dolaze biti svjesniji od današnjih, nekritički uvjerenih da su samo oni gospodari vremena i vlasnici njegovog vremena.

Jedan od predstavljača knjige bio je poznati sinjski franjevac fra Gabrijel Hrvatin Jurišić. Na sebi svojstven način govorio je o povijesti alke, povezanosti viteške igre uz štovanje Čudotvorne Gospe Sinjske.

O Alki je puno pisano i na znanstveni i na popularan način, istaknuo je fra Gabrijel, ističući djela Šime Jurića, fra Josipa Solde, Stjepana Bekavca i Ivana Kozlice, koja detaljno opisuju mnogo toga što nije dotaknuto u opisivanju povijesti Alke. Govoreći o autoru i njegovom djelu fra Gabrijel je podsjetio na skoro sedam desetljeća rada i povezanosti Ive Dalbella s Alkom i Alkarskim društvom:

‘Ivo nije bio samo zaposlen u VAD-u. On je rano zavolio Alku i kad je službeno zaposlen u alkarskom društvu nije samo radio svoj posao u svom radnom vremenu kako to mnogi rade, nego je tolike sate i sate svoga slobodnoga vremena posvetio istraživanju, prikupljanju i proučavanju stotina dokumenata i zanimljivih zapisa. Veći dio toga bi se zagubio da naš Ivo nije najprije sam shvatio povijesnu činjenicu same Alke, njezinu ne samo kulturno-društvenu nego i religioznu i nacionalnu vrijednost.’

Fra Gabrijel je na kraju svojega izlaganja pročitao dio zapisa što ga je davne 1888. godine priredio franjevac Stipan Zlatović. U tom zapisu opisuje se događaj na Veliku Gospu 15. kolovoza koji zorno govori o toj svetkovini koju uljepšaju i konjanici, bubnjari, barjaci, odnosno Alka.

Svoj osvrt na ovu knjigu i njen značaj dao je i predsjednik VAD-a dr. Stipe Jukić:

‘Mi smo s gospodinom Ivom Dalbellom prije više godina razgovarali na temu da on napravi nešto ovako, sadržajno, što bi bilo pravo bogastvo za sve ljubitelje Alke. Iznimno mi je drago da je ova knjiga ugledala svjetlo dana. Vjerujem kako će mnogi, ne samo ljudi iz ovog kraja nego i drugi putem ove knjige saznati puno više o samoj Alki. Uistinu ovo je veliko djelo.’

Ivo Dalbello rođen je 1936. godine u Sinju. Od 1961. godine bio je dugogodišnji je tajnik i domaćin Viteškog alkarskog društva, a profesionalno je za ove poslove bio vezan od 1983. do prije nekoliko godina, kada je otišao u mirovinu. Dalbello je bio član Časnog suda, a prije toga je bio dugogodišnji zapisničar Časnog suda. Dalbello godinama sakuplja pisanu građu iz svih dostupnih izvora o povijesti Sinjske alke i zasigurno je jedan od najupornijih tragača za dokumentima o Alki.

Ovo je prva knjiga koja donosi ovakvu vrstu materijala i bit će jako vrijedan dokument za proučavanje Sinjske alke. Nakon promocije knjige, sudionici predstavljanja uz druge zainteresirane građane razgledavali su stalni postav Muzeja alke uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera.