Fra Jozo Župić: Još je živa Kuletinova vila

U ovom članku nije mi namjera govoriti o vjerovanju u natprirodna bića poput vila koje zauzimaju neobično važno mjesto u kontekstu pučkih vjerovanja Hrvata, kao i gotovo svih slavenskih naroda, a to popularno slavensko vjerovanje o vilama vjerojatno je preuzeto još iz antičkih predaja (nimfe, sirene i sl.). Osim Slavena koji vjeruju u vile, njih nalazimo i u germanskim, keltskim, nordijskim i mnogim drugim predajama.

Tim predajama služio se i naš Josip Kuletin, pa je u svoju operetu ´Kanarinac je krivac´ uvrstio i vile. Tako imamo najprije ples slastičara, zatim ples mornara, ples vila, nastup vrganja.

Najednom se pojavljuje kraljica vila. Ulazi dostojanstveno. U desnoj ruci ima žezlo, koje se upaljuje i gasi. Kraljica pozdravlja svu družinu i govori im da se ponosi sa svima njima. A družina odgovara: ‘Sretno nek ti žezlo sja!’. I nastavlja se naizmjenični dijalog:

Kraljica vila: Svak od vas znade za carstvo naše u kojem vlada sloga i mir.
Svi: Svak od nas znade za carstvo naše u kojem gine zloba i hir.

Kraljica vila: Svaki od vas dužnost zna.
Svi: Zapovjedaj, Kraljevna!

Kraljica vila: Narod nek štuje vas.
Svi: Carstvu našem to je spas.

I na kraju kraljica vila završava svoj govor: ‘Draga braćo i mile sestre! Bogu hvalim, što ste vedri i veseli. Vrednoću vašu pohvaliti moram, ja sam s vama zadovoljna. Za danas neka bude dosta. Na počinak treba poći, jer i sutra posao čeka, a noć će brzo proć’.

U toj opereti kao vila nastupila je i Slavica Kokot, udata Štambuk. Pročitao sam da su Kokoti u Hrvatskoj najčešće Hrvati, dobrim su dijelom iz okolice Ivanca, a prema nekim izvorima iz Labina. U Hrvatskoj danas živi prema Acta Croatica, oko 710 Kokota u 300 domaćinstava. Prisutni su u gotovo svim hrvatskim županijama, u 29 gradova i 95 manjih naselja. Najviše u Zagrebu (70), Varaždinu (35), Dugom Selu (35), Donjoj Reci (30), te u Gornjoj Voći i okolici Ivanca (20).

Moji prvi susjedi u Gorućici kod Sinja bili su Kokoti.

Slavica je rođena 26. lipnja 1933. godine . Njezino prezime Kokot je iz Žumberka. Pročitao sam na portalu Žumberačka sela/Udruga Žumberački uskoci, da se u Oštrcu (Šupčini) među drugim prezimenima nalazi i prezime Kokot.

Nastupila je kao vila u Kuletinovoj opereti Kanarinac je krivac 2. travnja 1945. godine u Hrvatskom domu u Karlovcu. Poslije je u životu bila profesorica tjelesnog vježbanja. Danas živi sa svojim mužem u Domu umirovljenika Sveti Antun u Karlovcu.
Zahvaljujući gospodinu Josipu Pavliću o kojemu smo već pisali na Ferati kao onome koji je glumio u toj opereti vrganja, jednu vrstu gljive, uspostavili smo vezu sa Slavicom i njezinim sinom Borisom.

Josip je razgovarao telefonski sa Slavicom i ona je cijelu noć razmišljala koji je to Josip – gljiva, jer nije rekao njezinom sinu da ga njegova mama poznaje kao Pepija, ali se na kraju ipak sjetila.

Obećala je Josipu da će nešto napisati iz svoga sjećanja na to vrijeme. To sjećanje stavila je na papir i po svome sinu elektroničkom poštom poslala Josipu (Pepiju) , a on meni. Imamo je i na slici s ostalim vilama. Ona je u prvom redu krajnje desno. Nasmješena.
Piše da su se probe održavale na Udbini (dio Karlovca – produžetak Rakovca). Stariji likovi (uloge) su bili iz Srednjih škola, a mlađi iz Osnovnih škola (vile, patuljci, slastičari, dimnjačari, mornari).

O gospodinu Kuletinu se zna, da je bio skladatelj i dirigent, a u ovaj projekt bio je uključen i jedan divan čovjek – svećenik, Pater Leon, piše Slavica.

Na listu piše da se sjeća dva napjeva: 1. napjev patuljaka i 2. napjev dimnjačara.

Napjev patuljaka:

Mene zovu BURKO
Ja sam mali LJUTKO,
POSPANKO mi ime
STIDLJIVKO sam ja!

BALAVKO me zovu,
VESELJKO mi ime,
Ja sam vještak UČO
Patuljci smo mi!

Refren:

Patuljci smo mali ljudi,
Ali uvijek dobre ćudi,
Svijet o nama lijepo zbori,
Jer smo vrijedni, vrijedni mi!

Napjev dimnjačara:

Dimnjačarski posao, nije tako lak,
Uvijek biti prljav, crn ko crni vrag,
Nije laka stvar, biti dimnjačar,
Nije lako biti dimnjačar!

Ali je užitak, kad na vrhu tom
vidim cijelo mjesto, i svoj mili dom.
Divna je to stvar, biti dimnjačar,
Divna je to stvar biti dimnjačar!

Hvala gospođi Slavici na sjećanju. Za čitatelje portala FERATE i za gospođu Slavicu napominjem, da je cijeli libreto operete Josipa Kuletina pod nazivom Kanarinac je krivac ili Kad naučnici snivaju otisnut u knjizi Josip Kuletin, hrvatski intelektualac, skladatelj, rodoljub i mučenik, na str. 127.- 166.

Za kraj bih podsjetio naše čitatelje da smo svi mi pjevali pjesmu u kojoj se spominje i vila:

Oj ti vilo, vilo Velebita,
Ti našeg roda diko.
Tvoja slava jeste nama sveta.
Tebi Hrvat viko.

Ti vilo Velebita, ti našeg roda diko.
Živila, premila, živila, premila,
Živila, oj premila, ti vilo svih Hrvata.