Nova arheološka istraživanja na Čitluku

Tekst i foto: Centar za europsku i mediteransku arheologiju Zagreb

Krajem listopada Centar za europsku i mediteransku arheologiju počeo je s provedbom sveobuhvatnog projekta arheoloških istraživanja nalazišta Čitluk, antičkog grada Colonia Claudia Aequum.

Projekt je započeo implementacijom tehnologija i metoda nedestruktivnog istraživanja te je provedena geofizička prospekcija georadarom na suburbanom položaju kolonije Aequum. Georadar kao sustav senzora koji koristi elektromagnetske valove male snage omogućava prikupljanje podataka o slojevima tla i detekciju struktura ispod površine zemlje na različitim dubinama.

Geofizička istraživanja georadarom, pod vodstvom Jelene Lapić, provedena su na površini od preko 4000 m2, s vanjske strane istočnog gradskog proširenja, na pretpostavljenom položaju amfiteatra. Istraživanja su provedena s ciljem preciznijeg određivanja morfološke strukture antičkog grada kao i određivanja stupnja utjecaja karakteristika reljefa na gradsku planimetriju. Rezultati istraživanja predstavljaju začetak izrađivanja prikaza digitalne morfološke strukture grada kao podloge za planska i ciljana arheološka iskopavanja. Preliminarna analiza rezultata geofizičkog istraživanja sugerira postojanje pravilnih struktura na različitim dubinama.

Podsjetimo, na mjestu današnjeg Čitluka, u antičkom je razdoblju, tijekom 1. stoljeća, osnovana kolonija rimskih veterana. Jedini grad sa statusom kolonije u unutrašnjosti provincije Dalmacije podignut je u nizini, što mu je odredilo i ime (Aequum, u značenju ‘grad na ravnom’). S obzirom na to da je grad uzdignut na razinu kolonije za vrijeme cara Klaudija (41- 54. god.) puni mu je naziv Colonia Claudia Aequum (ili Aequitas). Grad je nastao planskom izgradnjom prema pravilnoj ortogonalnoj shemi prilagođenoj blagim terasama terena, početnih dimenzija 420 x 270 m, dok je istočno gradsko proširenje nastalo širenjem grada u kasnijim stoljećima. Područje kolonije Aequum uglavnom je istraživano povremenim zaštitnim arheološkim iskopavanjima na malim površinama, s nepotpunim otkrivanjem građevnih cjelina kao i njihovih arheoloških konteksta. Jedina sustavna arheološka istraživanja provedena su krajem 19. i početkom 20. stoljeća isključivo na položaju gradskog foruma s trijemom i kapitolijem. S obzirom na procijenjenu veličinu kolonije od najmanje 113.400 m2, moguće je navesti kako je do sada istražena tek jedna dvanaestina ukupne površine, odnosno manje od 8% gradskog areala. Arheološki ostatci danas nisu vidljivi.

Potrebno je istaknuti kako u postojećim uvjetima ostatci antičke kolonije Aequum predstavljaju hrvatskoj arheološkoj znanosti izvrstan i svojim povijesnim, geografskim te urbanističkim karakteristikama specifičan istraživački izazov, a društvenoj baštini cetinske regije, unapređenju konkurentnosti njene turističke ponude, turističkoj valorizaciji te podizanju kvalitete života Čitluka nemjerljiv potencijal.