MDU: Proširuje se broj korisnika i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu

Izvor; Ministarstvo demografije i useljeništva

Vlada Republike Hrvatske uz Ministarstvo demografije i useljeništva te druga ministarstva čine mnogo kako bi se pomoglo obiteljima, jer je pitanje demografije ključno za opstanak naroda.

Tako primjerice, u cijeloj EU nitko nema ovakve mjere rodiljnih i roditeljskih naknada. I po vremenu trajanja i po iznosu. No izdvajamo neka od postignuća:

Izdvajamo neka od postignuća:

Veća proračunska izdvajanja – zaokret u demografiji

Proračun Ministarstva demografije i useljeništva za 2025. godinu iznosi 685 milijuna eura što je za 202% više nego proračun za 2024. Pozitivan trend izdvajanja za demografska pitanja nastavit će se i u narednim godinama te će, prema projekcijama, do 2028. doseći više od 832 milijuna eura.

Puna plaća do prve godine djetetova života

Izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama po prvi puta u Hrvatskoj napravljen je korak koji osigurava financijsku stabilnost obiteljima kod rođenja djeteta. Podizanjem gornje granice novčane potpore na za roditeljski dopust (drugih šest mjeseci nakon rođenja djeteta) s 995 na 3.000 eura omogućeno je gotovo svim majkama da do 1. godine djetetovog života primaju svoju punu plaću. Više od 95% korisnika prima svoju plaću za vrijeme roditeljskog dopusta, a broj korisnika u godini dana povećan je za više od 7.500. Povećane su i sve druge novčane potpore za roditeljski dopust – nezaposlenim majkama, majkama-studenticama, majkama koje koriste dopust radi pojačane brige o djetetu, majkama blizanaca.

Dodijeljeno gotovo 27 milijuna eura za bolje uvjete u vrtićima, bolja igrališta i programe za djecu u lokalnim zajednicama

Za dodatne edukativne, sportske i kulturne sadržaje dodijeljeno je 4.7 milijuna eura 163 općinama i gradovima. 8.9 milijuna eura dodijeljeno je za 285 projekata gradova i općina za poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima – nova igrala, oprema, didaktičke igračke i dr. Po prvi puta na natječaj su se mogli javiti i privatni vrtići (uključujući i vjerske). S 13.3 milijuna eura financirali smo opremanje i uređenje dječjih igrališta u 353 gradova i općina. Od 22.2 milijuna eura koliko je Ministarstvo uložilo u bolje uvjete u dječjim vrtićima i opremanje dječjih igrališta 12.6 milijuna eura izdvojeno je za projekte na potpomognutim i slabije razvijenim područjima.

Vlada i Ministarstvo idu dalje

Tako je pred nama Donošenje krovnog Zakona o demografskoj obnovi i Zakona o dječjem doplatku.

Cilj donošenja krovnog Zakona o demografskoj obnovi je uspostava sveobuhvatnog zakonodavnog i institucionalnog okvira koji će omogućiti učinkovito upravljanje demografskim promjenama na svim razinama vlasti, od nacionalne do regionalne i lokalne razine. Zakon će omogućiti koordinaciju i praćenje učinaka demografskih mjera temeljenih na strukturiranim podacima, alatima i pokazateljima.

U Ministarstvu se interno usuglašava opseg novog krovnog zakona, a u sklopu Instrumenta tehničke podrške Europske komisije dogovorena je i podrška OECD-a u izradi zakona kroz različite analize, preporuke i uključivanje svih dionika u participativni proces izrade ovog zakona.

U drugoj polovici 2025. godine planirane su aktivnosti prikupljanja podataka, izrada analiza te se do kraja godine očekuje i prvi nacrt teksta zakona.

Ministarstvo demografije i useljeništva kontinuirano prati i analizira provedbu Zakona o doplatku za djecu kako bi pristupili predlaganju odgovarajućih promjena, a sve u cilju daljnjeg proširenja broja korisnika i djece za koje se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Programom Vlade RH predviđeno je povećanje iznosa doplatka za djecu za sve skupine korisnika. Pri tom, napominjemo, da svaka planirana mjera, kako bi postigla očekivani rezultat u smislu poticanja demografske obnove i osnaživanja položaja obitelji, mora biti rezultat analize i prethodne procjene učinaka uz osiguranje adekvatnih proračunskih sredstava za njezinu provedbu. Radi postizanja toga cilja nužno je primijeniti cjeloviti pristup u kojem će se sagledati svi aspekti i razmotriti različiti modeli uređivanja sustava doplatka za djecu u odnosu na postojeće korisničke skupine, a sve kako bi mjere bile pažljivo ciljane i usklađene s drugim mjerama u području podrške obiteljima. U tom smislu razmatramo i mogućnosti uvođenja doplatka za svu djecu kako bi ovaj vid potpore bio obiteljska, a ne više samo socijalna potpora ovisna o dohodovnom cenzusu kućanstva. Ministarstvo je 14.03.2025. formiralo radnu skupinu, te se u ovoj fazi analiziraju modeli doplatka za djecu na razini svih članica EU-a kako bi se odabrao najbolji model za Hrvatsku u kojemu bi sva djeca bila obuhvaćena doplatkom, ali koja počiva na razini socijalne pravednosti, da onim obiteljima koji imaju manja primanja dopadne više novca (pomoći) i obrnuto.. To činimo i u skladu s preporukama Europske komisije o suzbijanju siromaštva i socijalne isključivosti djece.