Dicmanjanac Božo Kokan postao počasni član Hrvatskog generalskog zbora

Prije četiri dana, točnije 7. studenoga, Hrvatski generalski zbor obilježio je 18. obljetnicu rada. Riječ je o udruzi koja okuplja bivše pripadnike Hrvatske vojske, u prvom redu generale i admirale te počasne članove – osobe iz javnog života koje posebno pridonose razvoju naše zemlje. U idućem razdoblju planiraju osnovati podružnice u Osijeku, Puli, Splitu te susjednoj BiH. Na svečanosti zaslužnima su uručena priznanja, a u članstvo su primljena i četiri nova generala. Marinko Krešić, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, tom prigodom je kazao:

‘Sretni smo jer se na takav način obnavljamo i vršimo bolji uvid u sposobnosti mladih generala, jer s godinama ovi stariji pomalo se spuštaju dolje, a mladi dolaze. Tako da smo ponosni, ove godine četiri, prošle godine četiri. Zapravo, u Hrvatski generalski zbor dolaze i podupiratelji, a to su sveučilišni profesori, razna zanimanja. Želimo iskustva iz Domovinskog rata i znanost spojiti.’

Jedan od onih koji je dobio veliko priznanje postavši počasnim članom generalskog zbora je dragovoljac Domovinskog rata, umirovljeni bojnik HV-a, dizajner, Dicmanjanac Božo Kokan. Tom prigodom predsjednik HGZ-a general Marinko Krešić uručio je Boži Kokanu pisanu ispravu, značku i iskaznicu počasnog člana HGZ-a.

Ovaj samozatajni čovjek iz dicmanjske Mojanke nije želio previše govoriti o ovom priznanju koje je dobio:

‘Očito moj ratni put, rad u uredu vrhovnog zapovjednika dr. Tuđmana, u MORH-u, na dizajniranju i oblikovanju oznaka koje su simboli Domovinskog rata, bili su razlozi zbog čega sam dobio ovo uistinu iznimno veliko priznanje i čast.’

Božo Kokan je uz veliki pljesak nazočnih na ovoj svečanosti nazvan ‘ocem vizualnog identiteta pobjedničke Hrvatske vojske’.

Malo je poznato, a posebno cetinskoj javnosti, kako je Božo Kokan, ratni bojnik HV-a, jedinstvena pojava u svjetskim okvirima. Naime, kao dizajner sam je osmislio više od 600 vojnih oznaka od samih početaka Domovinskog rata, pa sve do usklađivanja s NATO standardima. S ratišta na kordunskom području Kokan je od strane vrhovnika Franje Tuđmana pozvan da radi na izradi, dizajniranju i oblikovanju oznaka Oružanih snaga Republike Hrvatske. Među prvim vojnim oznakama Kokan je redizajnirao i sistematizirao znakove sedam gardijskih brigada, znakove MORH-a, GSOSRH, vrhovnog zapovjednika, ministra obrane, načelnika GSOSRH, činove, prateće isprave, iskaznice i sl. Kokanov je rad i na grafičkom standardu i digitalne obrade hrvatskog grba i zastave predsjednice RH, a dugo godina bio je voditelj Odjela vizualnog identiteta u MORH-u.

Za ovaj veliki posao kao i za doprinos u Domovinskom ratu predsjednik Tuđman ga je odlikovao, a svoj rad javno je prezentirao na deset izložbi i u monografiji ‘Znakovi pobjednika’, uskoro će mu iz tiska izaći i druga pod naslovom ‘Znakovi hrvatskog nacionalnog identiteta’, a snimio je i ratni dokumentarni film o svojoj 150. brigadi. Iz Zagreba se vratio u rodno Dicmo gdje istražuje povijest i arheologiju svog kraja i rimske ceste koje se nalaze na ovom području. Autor je grba i znakovlja svoje Općine Dicmo.

‘Posebno sam ponosan na doprinos svoje bojne kojom sam zapovijedao na prvoj crti bojišnice na Kordunu. Isto tako, uistinu je bila čast i ponos podosta vremena provoditi s utemeljiteljem hrvatske države, vrhovnikom dr. Franjom Tuđmanom, na izradi vizualnog identiteta vojnog i ostalog znakovlja naše suvremene Hrvatske. Istaknuo bih kako u mom stvaralaštvu posebno mjesto zauzima rad na digitalnoj knjizi grafičkih standarda državnih obilježja. Naime, radi se o zastavi i grbu RH i grbu predsjednika RH, što je realizirano prije desetak godina, i od tada je sve u službenoj uporabi.’

Kokan dodaje kako je imao čast izraditi oblikovanja za 28 hrvatskih vojnih medalja.

‘Bilo je lijepo nakon podosta godina vidjeti opet drage ljude s kojima sam radio u Ministarstvu obrane RH, Uredu predsjednika, tu bih posebno izdvojio generala Krešimira Kašpara, dugogodišnjeg pobočnika Predsjednika, s kojim sam surađivao punih 18 godina.’

Kokan nakon povratka u svoj rodni kraj radi na drugim, isto tako zanimljivim aktivnostima. Dvadeset i prvi dan siječnja ove godine može slobodno ući u povijest Dicma, Dalmacije, Hrvatske i šire. Naime, u Mojanci u zaseoku Kokani svjetlo dana ugledao je Zavičajni arheološki muzej. Malo tko je znao što to kriju arheološke tajne Kokanova imanja. Ta je nevjerojatna priča o nevjerojatnom čovjeku i nevjerojatnom arheološkom i povijesnom otkriću bila zastupljena u gotovo cijelom medijskom i dobrim dijelom znanstvenom prostoru. Na tom otkriću, kojem znanstvenici dadoše temeljni znanstveni okvir koji će ući u hrvatsku i svjetsku arheološku znanstvenu literaturu, priča ne staje, kazao je novi počasni član Hrvatskog generalskog zbora, bojnik u miru Božo Kokan:

‘Sada se radi na monografiji Slavoluk rimskog cara Trajana u Dicmu. Jednostavno, još mnogi nisu svjesni kakvo povijesno nalazište imamo u Dicmu.’