Fra Jozo Župić: Josip Kuletin autor libreta i glazbe, dirigent i redatelj

Prošlo je 79 godina od izvedbe Kuletinove operete ´Kanarinac je krivac´. Izvedba je bila na Uskrsni ponedjeljak, 2. travnja 1945. godine u Karlovcu, u Hrvatskom domu.

Pokojna Bosiljka Perić Kempf, muzikologinja koja je imala predavanje u Sinju 17. lipnja 2021. na temu ´Opereta Josipa Kuletina u kontekstu hrvatskog operetnog stvaralaštva između dva svjetska rata´ između ostalog je rekla:

‘Kao ideje za skladanje dječjeg komada Kanarinac je krivac, Kuletina su mogle potaknuti izvedbe dvaju sličnih glazbeno-scenskih ostvarenja, koja je vjerojatno imao prilike gledati. Još 1932. godine u zagrebačkom je velikom kazalištu uprizorena Kraljica lutaka ‘čarobna dječja priča u četiri slike s pjevanjem i plesom’ Božidara Širole, za koju je libreto napisao njegov brat Mladen Širola.
Nešto kasnije mladi dubrovački skladatelj i dirigent Milo Asić napisao je na libreto Norberta Neugebauera dječju operetu Pekarev Miško. U onodobnom lokalnom dubrovačkom glasilu, tjedniku Narodna  svijest nalazimo članak Uspjeh mladog skladatelja u kojem se najavljuje koncert orkestra na Pilama, na programu kojeg je i izvedba uvertire dječje operete Pekarev Miško. Može se pretpostaviti da je Kuletin bio upoznat s tom predstavom, kao što je vrlo vjerojatno da je zbog svoga boravka u Zagrebu čuo, a možda je i gledao izvedbu Široline Kraljice lutaka.
Dječja opereta Kanarinac je krivac potpuno je njegovo ostvarenje, jer je ne samo autor libreta i glazbe, već je bio dirigent i redatelj predstave. Kako postoje podaci da je u svom djelovanju imao već priliku režirati, pa i nastupati kao glumac, svakako se može govoriti o polivalentnosti njegova talenta.  A dječja glazbena igra Kanarinac je krivac zapravo je sintetizirala na određen način sve te njegove raznovrsne talente. I zapravo se može samo pretpostavljati daljnji razvoj njegove višestruke darovitosti da mu život nije završio prerano, tj. u 39. godini.
Što se sačuvanog notnog teksta tiče, on je nažalost, nepotpun. Partitura Kanarinca je naravno postojala, ali se zna da ju je netko posudio i više nije vratio, tako da danas raspolažemo samo s nepotpunim, jako ispravljenim skicama pojedinih orkestralnih dionica. To jako otežava definitivan sud o glazbi te dječje operete, koja bi svakako zaslužila modernu obnovu. Pretpostavka za to je da se angažira profesionalni glazbenik – idealno bi bilo da to bude skladatelj i dirigent u istoj osobi – koji bi se pozabavio rekonstrukcijom i redakcijom postojećega notnog materijala. To bi jedino otvorilo mogućnost uprizorenja dječje glazbene igre Kanarinac je krivac, kao rijetkog primjera te podvrste u hrvatskoj operetnoj literaturi.’