Fra Jozo Župić: Osvrt na fotomonografiju Sinjskoj pobjedi i Alki u čast

Ljeta Gospodnjega 2026. bio sam u Sinju i pohodio sam mnoga kulturna događanja kojih je u Sinju, u mjesecima srpnju i kolovozu bilo u izobilju. Posebno sam se radovao fotomonografiji ´Sinjskoj pobjedi i Alki u čast´ čiji su autori Josip Dukić i Boris Filipović Grčić.

O samoj fotomonografiji pročitao sam i članak Borisa Filipovića Grčića, voditelja Muzeja Sinjske alke, objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 7. 8. 2026. na stranici 29. Između ostaloga piše:

“Riječ je o izdanju autora Josipa Dukića i Borisa Filipovića Grčića, koje bogatom fotografskom građom, dokumentima i kronološkim pregledom događaja čuva uspomenu na razdoblje koje je trajno promijenilo kulturnu i društvenu sliku Sinja.”

Bio sam na predstavljanju fotomonografije u Alkarskim dvorima. Slušao predstavljače, kupio fotomonografiju i ponio je sa sobom u München.

Stipe Jukić, dr. med., predsjednik Viteškog alkarskog društva Sinj, kazao je, a to je napisao i u uvodnom slovu monografije: “Obilježavanje 300. obljetnice obrane Sinja i Sinjske alke (1715.-2015.) potvrdilo je da Sinjska alka nije samo viteško natjecanje, nego i kulturni fenomen koji povezuje povijest, vjeru, identitet i tradiciju Cetinske krajine”

Pod naslovom Sinjska alka,  na str. 47. fotomonografije  piše: “Prema Marku Grčiću, Sinjska je alka istodobno lokalna, nacionalna i europska viteška igra. Lokalna je zato što čuva ratničke tradicije svijeta unutarnje Dalmacije i slavi konkretnu pobjedu; nacionalna zato što je zahvaljujući medijima postala jedan od važnih nacionalnih simbola prošlosti hrvatskoga naroda u njegovoj stoljetnoj borbi za slobodu; europska je zato što u sebi povezuje iskustva suživota domaćega stanovništva u sastavu tadašnjih velikih političkih sustava u kojima je hrvatski narod živio: Mletačke Republike, Napoleonove Ilirije, Austro-Ugarske Monarhije, Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske, Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske, danas punopravne članice Europske unije. Zahvaljujući svojim vrijednostima, Sinjska je alka u svim tim državnim formacijama bila državna ustanova, a ne puka folklorna priredba.”

Na str. 48. fotomonografije čitamo: “Alka je sklad pokreta, zvukova i boja. Prema riječima Joška Belamarića, Alka je “hodajući statut” zbog svoga kodificiranog poretka svih sudionika igre.”

Zašto sve ovo navodim? Pročitao sam monografiju, pogledao sve fotografije, slušao sam uživo sve predstavljače i nitko nije spomenuo da Alka ima svoju koračnicu Sinjski alkari koju je 1933. godine komponirao Josip Kuletin. Rečeno je kod predstavljanja kako se istražuju dokumenti vezani za opsadu Sinju od Osmanlija 1715. godine, dokumenti koji će još više baciti svjetla na vitešku igru alku. Traže se dokumenti po Veneciji, Carigradu, a u Alkarskim dvorima imamo dokument o koračnici Sinjski alkari, i nažalost Kuletinovo ime i ovoga puta ode u zaborav. To sam rekao i jednom od urednika ove fotomonografije.

Kuletin je svoju koračnicu komponirao u vrijeme Kraljevine Jugoslavije 1933., kako sam piše Viteškom alkarskom društvu u Sinju, iz Zagreba, 28. IV. 1934. godine. A u ime društva  Kuletinu su odgovorili i zahvalili pismom V. Grabovac, sekretar i P. Tripalo u.z. vojvode.

Oni pišu pismo zahvale  Josipu A. Kuletinu, vojnom kapelniku u Kninu. Pismo je poslano  iz Sinja, 14. 2. 1939. Čitamo:

“Primili smo na dar od vas komponirani marš posvećen Sinjskim Alkarima.
Ovim Vam se na ime uprave Viteškog Alkarskog Društva te svih članova istoga najtoplije zahvaljujemo na tom daru, koji je za nas dragocjen i po svojoj vrijednosti, a najviše zato što potječe od Vas, koji ste kao rođeni Sinjanin i ovim pokazali da znate cijeniti našu Alku.
Zahvaljujemo vam posebice i na lijepim riječima posvete.
Čestitamo Vam istodobno na tako uspjeloj kompoziciji i želimo da i dalje nastavite na tom radu, kao i da napredujete u vašoj karijeri, koju ste odlično započeli.”

Godine 2022. tiskali smo Radove međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Sinju 17. lipnja 2021. pod naslovom Josip Kuletin (1906.-1945.)

U tom izdanju na str. 26. Dr. Ivan Nasić, tajnik Viteškoga alkarskog društva napisa: “Mi smo prije šest godina u Alkarskom društvu imali okruglu obljetnicu, tristotu Alku. Bio je to razlog što smo kroz neke svoje projekte izvukli iz zaborava ljude koji su činili svojom aktivnošću važna djela i udarili pečat Alkarskom društvu kroz tri stoljeća.

Istina, to su bili alkari, alkarski momci i neki dužnosnici i naravno, nemoguće je sveobuhvatno prikazati sve ljude koji su djelovali kroz povijest Alke.

Međutim, Alku ne čine samo alkari, alkarski momci i konji. Dokaz o tome je i Josip Kuletin i njegovo djelo.

Činjenica je iz zapisa fra Joze, da već od 1934. godine alkari ulaze u Alkarsko trkalište uz njegovu koračnicu, naravno u izvedbi Sinjske limene glazbe. To je ta dodirna točka Josipa Kuletina i sinjskih alkara, a čini mi se da je to njegovo djelo široj javnosti najviše poznato.”

Čestitam autorima monografije na velikom djelu, na kojemu su radili jedanaest godina, i molim ih da ubuduće imaju na umu ne činiti propust kada je u pitanju Josip Kuletin.

Fra Jozo Župić