CVJECARNICA EMA  MIJETON hrv COMMODO OMNIA

U subotu znanstveni simpozij o životu i djelu fra Mije Kotaraša (1867. – 1926.)

Autor/ica
Objavljeno: 4 studenoga, 2026
Simpozij fra Mijo Kotaraš page

Izvor: Fra Nikica Ajdučić


FRA MIJO KOTARAŠ (1867. – 1926.) –
ŽIVOT I DJELO

Povodom stote obljetnice smrti jedne od najupečatljivijih, a u historiografiji nepravedno zapostavljenih osoba – fra Mije Kotaraša – Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Franjevački samostan u Sinju, u suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Splitu, organiziraju znanstveni skup posvećen njegovu životu te pastoralnom, duhovnom, graditeljskom i političkom djelovanju fra Mije Kotaraša (rođen u Kninskom Polju 1867., preminuo u Zagrebu i pokopan u Sinju, 4. kolovoza 1926.).

Pastoralno djelovanje:

Kao svećenik, franjevac je službovao: kapelan u Drnišu 1893–95, župnik u Kijevu 1895–99., gvardijan u Imotskom 1900–04, gvardijan u Sinju 1905–08. i 1919–23. te župnik u Otoku 1908–1917. god. Na svim je službama ostavio neizbrisiv trag svoga djelovanja. Bio je vrlo požrtvovan pastoralni radnik, poznati graditelj i pisac, koji se borio za širenje katoličke vjere, ali i za hrvatske nacionalne interese, zbog čega je često bio krivo shvaćan, ali i fizički napadan. U svojim stavovima je ostao čvrst do kraja života. Možda najbolje svjedočanstvo o fra Mijinu životu i radu donosi fra Karlo dr. Eterović, ravnatelj gimnazije i kroničar sinjskoga samostana iz toga vremena: “Ovo ga drugo sinjsko gvardijanstvo zapalo u vrlo teškim vanjskim i unutarnjim prilikama (raspad austrougarske i stvaranje nove države). Kako je o. Kotaraš neprestano radio na socijalnom, narodnom i prosvjetno-kršćanskom i osobito vjersko-političkom polju, imao je i protivnika koji su ga htjeli pošto-poto prikazati „nenarodnim“ čovjekom. Ono što se može o njemu reći, jest da je bio duboko pobožan katolik, veliki Hrvat, izvanredno radišan župnik za vjersko, prosvjetno, nacionalno i materijalno dobro maloga puka. U svijetu protivničke novine klevetale su ga i  kušale ocrniti. Starješinstvo Provincije ga je ipak učinilo sinjskim gvardijanom, ne baš da prkosi „općem mnijenju“ nego zato što je bilo uvjereno da je fra Mijo od raspoloživih fratara bio najkvalitetniji, a braća u samostanu su znala da je fra Mijo kremen-redovnika, pobožan, neporočan i vrlo gorljiv fratar“.

Iznad svega, fra Mijo je bio vrlo osjetljiv za potrebe siromašnih i obespravljenih ljudi, čiji je bio zaštitnik i pomagao im: materijalno, duhovno, karitativno i prosvjetno.

Njegova pobožnost bila je izrazito marijanska i antunovska. Na svim je službama širio pobožnost prema Gospi, osobito Č. Gospi Sinjskoj i prema svetom Anti čudotvorcu. Stoga je i podizao brojne kapelice njima u čast. I sam je bio svjedok brojnih milosti koje su mu Gospa i sv. Ante podarili u nevoljama, osobito u bolestima koje su ga pratile čitav život.

Plodovi njegova materijalnog rada:

U župi Kijevo: izgradio crkvu u Uništima i Gospinu kapelicu u Kijevu.

U imotskoj župi: dao izgraditi pet oltara i orgulje u crkvi.

U otočkoj župi: zaslužan za izgradnju nove crkve u Udovičićima; te kameni zid oko groblja u Otoku, tri kapelice u mjestu, Gospin oltar u crkvi; pokretač seoske blagajne (za siromašne seljake) i vrlo zaslužan za otvaranje pučke škole.

U sinjskom samostanu i župi: voditelj radova na novoj zgradi Franjevačke gimnazije; izgradio novo krilo samostana, nove orgulje za svetište, pokrenuo časopis Gospa Sinjska te najvrijednije – podigao zgradu Hrvat. katolički dom (Orlana).

Političko djelovanje:

Od 1905. na izborima za Dalmatinski sabor i općinsko vijeće u Sinju podupirao je pravašku hrvatsku stranku te je bio općinski vijećnik u Sinju 1914–15. Zauzimao se za meliorizaciju Sinjskoga polja i izgradnju boljih puteva po cetinskom kraju. Hrvatskoj pučkoj stranci pristupio 1919. i postao njezinim aktivistom u Dalmaciji. Zbog političkih stajališta napadali su ga protivnici s kojima je često polemizirao.

U želji da se spomen na ovog velikog hrvatskog franjevca ne zatre i ne zaboravi organizira se u Sinju, 7. studenoga 2026.

ZNANSTVENI SIMPOZIJ O ŽIVOTU I DJELU FRA MIJE KOTARAŠA povodom 100. obljetnice smrti
Sinj, Franjevački samostan, subota, 7. studenoga 2026.

Organizatori
Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja ‒ Split
Franjevački samostan u Sinju

Suorganizator
Katolički bogoslov. fakultet u Splitu – Katedra za crkv. povijest

Počasni odbor
Provincijal dr. sc. fra Siniša Balajić, gvardijan fra Marinko V., dekan prof. dr. sc. Ivan Bodrožić, fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, akademik don Marko Trogrlić, dr. sc. Stipan Trogrlić. 

Organizacijski odbor
fra Antonio Mravak, fra Nikica Ajdučić, izv. prof. dr. fra Šimun Bilokapić, izv. prof. dr. don Josip Dukić, mr. sc. Ivan Kozlica

PROGRAM
9.00 sati: Pozdravni govori i otvorenje Skupa
9.15 sati: predavanja

– Marijan Buljan, Dalmacija od kraja 19. stoljeća do prve polovice 20. stoljeća
– Ante Čavka, Obitelj fra Mije Kotaraša i pastoralni rad u Drnišu (1893.), Kijevu i Uništima (1893. – 1900.)
– Ivan Vuletić, Djelovanje fra Mije Kotaraša u Imotskom (1900. – 1905.): između crkvenih očekivanja i granica mogućeg

Osvježenje (10.15 do 10.30 sati)

– Josip Dukić, Pastoralni rad fra Mije Kotaraša u Sinju za vrijeme prve gvardijanske službe (1905. – 1908.)
– Šimun Bilokapić, Djelovanje fra Mije Kotaraša u župi Otok-Udovičići (1908. – 1917.)
– Stipan Trogrlić, Pastoralni rad fra Mije Kotaraša u Sinju od početka druge gvardijanske službe do smrti (1919. – 1926.)

Osvježenje (11.30 do 11.45 sati)

– Stipica Grgat, Odnosi fra Mije Kotaraša i fra Krste Odaka
– Ivan Kozlica, Političko djelovanje fra Mije Kotaraša
– Ante Samardžić, Odjeci smrti fra Mije Kotaraša u tisku

Zaključna riječ i završetak Skupa oko 13 sati.

Simpozij fra Mijo Kotaraš page

ferata@ferata.hr
0997370409