miro bulj
hdz banner
sdp

Fra Jozo Župić: Ulica fra Ivana Markovića

Autor/ica
Objavljeno: 1 listopada, 2014
ulica_fra_ivana_markovica

Ulica fra Ivana Markovića

Uvijek sam se divio mom kolegi Kreši i njegovom pamćenju ulica, bilo da se radi o malom gradiću, ili velikoj metropoli. Kilometre i kilometre je propješačio ulicama malih i velikih gradova, a na povratku kao iz topa nabrajao i ulice tih gradova. Iako za velike gradove svaki put kupi kartu, plan grada, on može nakon kratkog vremena i bez karte. Karta je u njegovoj glavi, kao što je u automobilu navigacija. Ulice mogu biti kratke i duge, široke i uske, prometne i one koje su namijenjene  samo pješacima.

Ne znam koliko vam je poznato, da se uz financijsku i političku potporu Europske komisije, od 2002. godine održava u razdoblju od 16. do 22. rujna Europski tjedan kretanja. To je manifestacija posvećena održivoj mobilnosti. Cilj je podizanje svijesti javnosti o poboljšanju kvalitete života stanovnika europskih gradova, potrebi primjene akcija za smanjenje zagađenja u urbanim sredinama, promociji prava na zdravi život te edukacija građana s ciljem poboljšanja kvalitete života u gradu. Ove godine slogan tjedna bio je “Naše ulice, naš izbor!”

Moj izbor je ulica fra Ivana Markovića u Sinju. Zašto sam se odlučio za tu ulicu? Jer, nosi ime čovjeka, fratra i svećenika koje bi svaki Sinjanin trebao zapamtiti i pročitati njegovu knjigu “Sinj i njegovo slavlje”.

Pretražujući biblioteku franjevačkog samostana u Sinju, naišao sam na rukopis fra Mije Anušića, 11 stranica pisanih ručno, i naslovljenih: “Na uspomenu fra Ivana dr. Markovića prigodom pedesetgodišnjice njegove smrti (22.X. 1910. – 22. X. 1960.) Iz uspomene fra Mijine koji je bio moj profesor iz latinskog jezika, i koji je nama djeci iz Župića za vrijeme svojih šetnja s pok. fra Šimunom Jelinčićem  kroz Župiće prema Radošiću, dijelio medaljice Čudotvorne Gospe Sinjske,  izvlačim neke karakteristike fra Ivana Markovića.

– Riječ je o pokojnom fra Ivanu dr. Markoviću, sinu po ocu Marku i po majci Ani, rođ. Mandinić. Bio je to čovjek koga je sam Gospodin Bog obdario, čudo, da već kao đak bude od koristi kolegama, na radost učiteljima, na ures škole, a na svoje vrijeme dođe i do zamjerne slave, jer je pokojnik po sudu savremenih učenjaka, bio jedan od većih ljudi cijeloga balkanskog poluostrva, budući je bio velik pisac, i velik povjesničar, i velik teolog, a uz to vazda uzor redovničkog života, kako lijepo ističu “Spisi Reda Male Braće” u Rimu 1910. prigodom fra Ivanove smrti.

– Kao da su dobri fra Ivanovi roditelji nekim proročkim duhom nazrijevali u svom prvorođencu budućeg franjevca, od mila ga voljeli nazivati “naš frtatrić”, kako piše naš o. Petrov u prerađenom izdanju Markovićeve “Gospe Sinjske”. I njihov “fratrić” postat će pravi fratar pa će i drugoga brata po krvi – fra Danu, povući za sobom u Red, a do koje će se sve velilčine dovinuti onaj “fratrić”, neka nam posvjedoči i ovo par riječi, koje je o pokojniku prigodom smrti mu, donio “Dalmatinski Hrvat” u Zadru: “Umro je glasoviti franjevac o.dr. Ivan Marković. Bio je dika svom Redu, rodu i narodu; pisao je liepim i sladkim stilom”. Svoju obavijest zaključuje sa: “Vječni pokoj ovakvu umniku i radiši o. dr. Ivanu Markoviću!”

Nemojmo zaboraviti da je u Sinju održan i znanstveni skup u povodu 100. obljetnice smrti fra Ivana Markovića. Skup je održan u četvrtak 16. rujna 2010. godine u Franjevačkom samostanu u Sinju na temu Fra Ivan Marković (1839 – 1910) – Njegovo i naše doba. Skup je održan u organizaciji Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja – Split, Franjevačkog samostana Čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Matice Hrvatske Ogranak Sinj. Tom prigodom fra Domagoj Runje kazao je prisutnima, kako je na taj dan, 16. rujna 1716. godine okrunjena Gospina slika.

Eto, do čega nas je dovela fra Ivanova ulica. Ona nas u Sinju vodi sve do groblja sv. Frane. I, završavam riječima fra Mije Anušića:

“Blaženi pokoj velikoj Markovićevoj duši u vječnoj domovini!

Fra Jozo Župić

Print Friendly, PDF & Email

Na vrh