Jure Marasović: Biserna ogrlica Sinja – Križanje pet ulica

Foto: Filip Ratković, Jure Marasović i Internet

Objavljujemo četvrti dio teksta ‘Biserna ogrlica Sinja, Jure Marasovića.  I u novom poglavlju ‘Križanje pet ulica’, Marasović piše o arhitektonsko-urbanističkim obilježjima Sinja, ovoga puta s naglaskom na križanje pet ulica u samom centru Sinja i prostoru uz te ulice.

Križanje pet ulica

Nakon ugodnog izgleda Alkarskog trkališta, na kraju (sjeverozapadu), u križanju pet ulica, na najužem dijelu trkalište prelazi križanju sa šest metara širine. U križanju desno je Istarska ulica, poludesno Put Petrovca, polulijevo Vrcanov obor i lijevo ulica 126. brigade HV-a. Križanje je jedinstveno u Sinju i otvara pogled na vilu Vjera (danas zgrada Porezne uprave), dvokatnu kuću Tripalo (zgrada bivše Općine) i posebno na klasicistička zdanja Suda i Alkarskih dvora. Danas križanje odaje dojam neuređenog prostora u kojem se prepoznaje potencijal, pogotovo s obzirom na prostor u kojem se nalaze i ulice i vizure koje spaja. Uz poteškoće u djelotvornosti komunalnih i opskrbnih službi još više je nepodobno alkarima za vrijeme održavanja alkarskih proba i nadmetanja.

Vila Vjera:

Kuća Tripalo s potleušicom uz nju i dio nekad kuće ‘Kolak’

Izvodeći svojevremeno radove odvodnje i cestovno uređenje svih pet ulica kao i svakodnevnim prolazom primjećujem nestabilnost visokog kamenog zida do kojeg se nalazi ružna potleušica. Ista je ‘zalijepljena’ kao ‘šaka u oko’ uz zid bivše općinske zgrade (kuće Tripalo). Dvorišni zid i prostor s jedne i druge strane ulice na samom križanju ne odgovaraju današnjim potrebama i  prometnim uvjetima te usporavaju i otežavaju ulaz u Istarsku ulicu.

Inače, Istarska ulica s pravokutnim jug-jugoistočnim i istočnim dijelovima s ulicom Puta Petrovca, zatvara malu gradsku četvrt s livadskim prostorom u sredini površine oko 1000 m2. Četvrt je obrubljena nizom stambeno-poslovnih zgrada stila gradnje iz kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća. U nizu je i nekoliko kamenih jednostavnih zidanica starosti oko 150 godina. Posebno se stilski ističe vila Danek, izvedena od multikolora, rozalita mulike, dolita i alkasina.

Vila Danek:

Kroz njeno razigrano istočno pročelje, s karijatidama ‘Evom i Adamom’, u samozatajnosti Istarske ulice, netom, odnekud ‘doluta i iskrsne’ skladna bisernica Matka Brajše ‘Rašana’ i Iva Cukona ‘Krasna zemljo Istro mila!’, u Sinju, skoro geometrijskoj sredini ‘sudbinski’ slične delmatsko-ilirske Dalmacije. U prostoru se može prepoznati i bolje, sigurnije i djelotvornije rješenje od postojećeg, pa bi zahvat tog preuređenja mogao već nakon prve održane Alke biti prepoznat kao koristan i ugodan. Cilj je da se zahvatom križanje riješi na zadovoljstvo alkarskih potreba, za korist građana i gradskih komunalnih službi. U rješenju bi se moglo razmisliti o rušenju zida sa sjeverne strane Istarske ulice i rušenju nastavka zida na početku Puta Petrovca s istočne strane. Dio prostora oslobođen zidom mogao bi se prenamijeniti za potrebe prometnice, a dio za hortikulturno uređenje dvorišta. I na južnoj strani početka Istarske ulice, ispred kuće ‘Kolak’ bi se mogao dio zida i zemljišta otkupiti i prenamijeniti u proširenje dijela prometnice.

‘Trg Petrovac’:

Prostor Petrovac je trapez izduženog oblika u smjeru sjeveroistok-jugozapad. Sjeverna stranica uz pročelje Alkarskih dvora dužine je 65 metara, istočna ispod stubišta Kvartiri je 8 metara, zapadna, ispred zgrade Općinskog suda, je 35 metara, a stranica nasuprot Alkarskim dvorima s južne strane je 70 metara. Promatrajući taj prostor s okolnim sadržajima stječe se dojam da je dobro osmišljen te istovremeno i star i mlad. Star je, jer je oblikovan prije dvjestotinjak godina, neposredno poslije Francuske vlasti. U neradnim danima i poslijepodnevnom ‘netrgujućem’ razdoblju, je ‘oronuli starac’. Stoga, predlažem ovaj prostor proglasiti trgom!

Ipak, bitne postavke koje su djelomično ostvarene na tom prostoru naslućuju da bi se daljnjim uređenjem dobila još korisnija, istaknutija i sadržajnija gradska cjelina. Temeljem zatečenog stanja toga dijela grada i istim ili sličnim uređenjem okolnog prostora, spoznaja da je voda uvjet opstanka svega živog na Zemlji  navelo je gradonačelnika Petra Tripala da  tu dovede vodu još 1878. s izvora Miletin udaljenog 700 metara.

Zanimljivo je da sinjski spomenik  vodarica ‘Lucija’ ispred Alkarskih dvora ima nekoliko europskih ‘sestara’. Postoji ‘Marta’ u Gospiću, bezimena vodarica u Šmarješkim toplicama i Logatecu u Sloveniji, ‘kneginja Milica’ na Cetinju (Crna Gora), te ‘Jana’ u Trebinju (Bosna i Hercegovina). Moguće je da ih ima još u Europi, ali zbog nedokazivosti autorstva (pretpostavlja se da je Robert Frangeš Mihanović), ne zna se u kojim mjestima bi se još mogle nalaziti ostale vodarice. Bilo bi dobro da se izgubljeni pronađu, bezimenima odrede imena, staratelji, gradonačelnici sastanu i upoznaju prema nekakvim europskim pravilima.

Ovdje na Petrovcu prošli su vladari i sirotinja, stoljeća, razni događaji, dobrotvori (‘prvotvori’), ali i ‘drugotvori’ u ophodnji prema sudu, domu zdravlja, rodilištu, vojarnama, izvoru Gorućice…

Dvije male kućice s južne strane trga Petrovca trenutno su u nepovoljnom položaju po pitanju pluvijalnih oborinskih voda, a s obzirom na izgrađene zidiće nepovoljno je i za vozila. Izdignuta sredina, sama ulica nije prikladna i uklopljena u prostor ispred Alkarskih dvora.

Uvjetno, arhitektonsko, hortikulturno i urbanističko rješenje s funkcionalnim-informativnim IT uređenjem prostor bi  oplemenilo i unaprijedilo. Denivelirani prostor ispred dvije kuće bi se mogao izdići u ravninu s cestom, ulazi u objekte prilagoditi podizanjem dva reda kamena, a unutar objekta stubištem izvesti prikladan ulaz. Na taj način bi se riješio i problem pluvijalnih oborinskih voda koje štetno djeluju na te kuće. Sami trg bi se preuredio na način da se izvede stubište uzduž ulice široko oko jedan metar kako bi na njih mogli stati ugostiteljski stolovi. Stubište bi služilo za izjednačavanje visina između alkarskih dvora i prometnica (pogledaj skicu). Promet motornim vozilima bi također bio sigurniji, iako je već s pravom ograničen. U tom slučaju bi vodarica bila dostupnija za korištenje i bio bi joj dan veći značaj u prostoru. Bila bi zadržana dva stabla, a moguće je razmisliti o dodatna dva grmolika stabla i hortikulturalno uređenje lavandom i drugim prikladnim biljem. Trenutna puška (kubura) iako ima simboliku vezanu za Alku,  možda je prikladnija za neko drugo područje. ‘Čistiji i prozračniji’ prostor bi dao veći značaj postojećim pripadajućim objektima, Alkarskim dvorima i vodarici.

Treba dodati i da se neposredno iznad zgrade suda nasuprot zapadnog pročelja nalazi prostor koji bi bio idealan za parking te bi time pridonio funkcionalnosti i izgledu prostora, odnosno oslobađanju potencijala prostora i okolnog prostora gdje se osim nabrojanog nalazi i vila Vojković.

Vila Vojković:

Stubište između alkarskih dvora i ribarnice-tržnice:

Od nekoliko sinjskih stubišta: od Splitske ulice do Žankove glavice, Zečeve stube, stube do Kamička i stube do tvrđave Grad, upravo stube Kvartiri posebno su dojmljive zbog okolnih sadržaja.

Taj stubišni i zemljano-travnati prostor između alkarskih dvora s jedne strane te Kamička i tržnice s druge strane, veže stubama Put Petrovca i Lovrića ulicu (Kvartiri). Dužina stubišta je 60 metara. Samo stubište širine je 4,5 metara i položeno je otprilike po sredini prostora širine 10 metara uz ulicu Petrovac i 20 metara na vrhu stuba kod Kvartira. Bočni zidovi stubišta su od kamena i betona, s 14 podestnih visina na svakom zidu. Svijetli prostor stubišta 4,5 metara širine sastoji se od 13 podesta različite dužine i 60 stuba s po dva do četiri čela visine 18 do 25 centimetara. Trenutno je strmo i teško za hodanje, a nema ni stazu za invalide.

Od Petrovca uzbrdo na 26 metara udaljenosti, lijevo je ulaz u sjeveroistočni dio Alkarskih dvora, a desno na betonsku ploču iznad tržnice-ribarnice koja dalje vodi prema Kamičku. Na gornjem dijelu su dva odmorišta s klupama. Položaj, zamisao i namjena stubišta su dobri, ali trenutno stanje građevine je loše i neprikladno.

Izlomljeni i ružni betonski podesti prostorno omogućuju da se poveća broj čela i visina smanji na primjerenu od 12 do 15 centimetara, odgovarajuću za hodanje, kao i da se prilagodi za invalide. Kako u neposrednoj blizini Sinja postoji nalazište dobrog kamena, (multikolor) kojim je izgrađen veći dio gradskih stoljetnih objekata krasnih pročelja, nameće se zaključak da bi se isti mogao koristiti za  uređenje stubišta Kvartiri i prostora Petrovca. Taj kamen je karakterističan za Sinj pa je vjerojatno jedno od mogućih rješenja za uređenje i drugih sadržaja  prema arhitektonskom rješenju i mogućnostima.

Tržnica i ribarnica:

Kako su tržnica i ribarnica prostor i objekt velike, ako ne i najveće svakodnevne fluktuacije ljudi u svakom gradu, takav je slučaj i u Sinju. U svojoj višestoljetnoj povijesti tržnica je počela službu male plemićke utvrde. Dolaskom Mlečana u 15. stoljeću vjerojatno počinje potražnja i ponuda ribe. Za pretpostaviti je da je nekakva tržnica postojala i u vrijeme turske kasabe u 16. i 17. stoljeću. Istjerivanjem Osmanlija iz Dalmacije, Sinj se ubrzano širi pa tako i njegova tržnica. Dokaz širenja Sinja je da su fratri već 1724. doveli vodu od Šimaca do samostana na trgu. Slijedom događaja, i tržnica i ribarnica u vrijeme mira nakon rata i granice na Kamešnici (uspostavljene u Srijemskim Karlovcima 1699.) sve se više obogaćuje da bi zadovoljila potrebe življa. Tako je od prve Austrije preko Francuske pa sve do današnjih dana. Gradu je, s obzirom na današnju veličinu, potrebna nova, veća i pristupačnija tržnica.

Postojeća je nedostatna pa na tom mjestu treba izgraditi novu. Trenutno rješenje nije prikladno i otporno na vremenske neprilike. Betonski stolovi su neugledni i tehnološki ne odgovaraju potrebama modernog higijenskog trgovanja na tržnicama. Pristup tržnici je ograničen kroz dva ulaza.

Kod novog rješenja, pokrovna armirano-betonska ploča iznad ribarnice-tržnice bila bi plato s kojeg bi se ulazilo u buduću pješačku komunikaciju prema Kamičku, ali i prostor za primjerenu manju scenu u ljetnim mjesecima iako je i danas dobila namjenu kroz aktivnosti sinjskih navijača Hajduka koji znaju prepoznati potencijal neiskorištenog urbanog sadržaja. Zid s južne strane tržnice može se i izvesti u obliku stuba u skladu s izvedbom stubišta između tržnice i Alkarskih dvora. To bi otvorilo prostor i dobilo dodatnu svrsishodnost u dnevnim trgovačkim aktivnostima trgovaca i kupaca. Stubište bi u vremenu mirovanja tržnice, ako ne dobilo, onda ‘nudilo’ dimenziju ‘trga’ na kojem se okupljaju ljudi i u vremenu ‘mirovanja’, i time uskladilo i povezalo prostor ispred alkarskih dvora, Kvartira i tržnice s potrebama građana Sinja. Osim toga tržnica i ribarnica, ‘trbuh Sinja’, imaju bezbroj veselih i živopisnih priča prema dvorima, sudu i ostalim ustanovama u tom dijelu grada. To je prostor u kojem se odvija svakodnevna interakcija različitih profila osoba i ima bitnu društvenu ulogu u gradu Sinja. Bilo bi lijepo podržati i oplemeniti tu ‘pripovid’.