svabo

Petra Kontić: Pandemija utječe na veliki rast nasilja u obitelji

Autor/ica
Objavljeno: 24 studenoga, 2021
PETRA KONTIĆ

nfoto.hr

Povodom sutrašnjeg Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama razgovarali smo s našom Sinjankom Petrom Kontić – predsjednicom udruge B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipirana.

Koliko je rasprostranjeno nasilje prema ženama?

‘Nasilje prema ženama je najraširenije sustavno kršenje ljudskih prava. Svaka treća žena u svijetu iskusila je fizičko ili seksualno nasilje od strane intimnog partnera ili seksualno nasilje od strane bilo kojeg počinitelja tijekom svog života.
Vrlo je važno naglasiti da nasilje prema ženama nije privatna stvar niti je obiteljska vrijednost. Nasilje nije fenomen koji se događa rijetko naprotiv, ono je svakodnevno i događa se svuda oko nas. Osvještavanje je prvi korak u rješavanju ovog problema. Moramo osvijestiti da je nasilje prema ženama nedopustivo kršenje ljudskih prava koje treba biti oštro sankcionirano. Isto tako, nasilna ponašanja trebaju naići na osudu cijelog društva. Nasilnika se ne smije opravdavati i pronalaziti izlike za njegove postupke, a žrtvu treba osnažiti umjesto da joj se nameće dodatni osjećaj krivnje i srama. Nužno je da svi i sve zauzmemo nultu toleranciju prema svim oblicima nasilja.’

Statistika govori u prilog porastu nasilja prema ženama za vrijeme pandemije. Zašto je došlo do tog porasta i koja su vaša iskustva?

‘U udruzi B.a.B.e. djeluje besplatno pravno i psihološko savjetovalište koje je dostupno svim građanima i građankama Republike Hrvatske, neovisno o problemu kojeg imaju. S obzirom da nas javnost u najvećoj mjeri percipira kao žensku udrugu, najviše nam se obraćaju žene od kojih su većina upravo žrtve obiteljskog nasilja. Samo od početka ove godine pružile smo 1755 pravnih savjeta, 200 korisnica je primilo psihološku podršku, a smjestile smo 25 žena i 26 djece u našu Sigurnu kuću.
Od početka epidemije zabilježile smo porast prijava nasilja od 25% s tim da je bitno imati na umu da bi brojka vjerojatno bila i puno veća, ali je mnogim ženama karantena dodatno ograničila pristup uslugama, pomoći i psihosocijalnoj podršci formalnih i neformalnih mreža iz razloga što su cijelo vrijeme boravile u istom prostoru kao i njihovi zlostavljači.
Provođenje više vremena u bliskom kontaktu i u istom prostoru upravo je jedan od glavnih okadača koji dovode do porasti nasilja, a tijekom izvanrednih situacija kao što je pandemija COVID-19 virusa članovi obitelji suočavaju se i s potencijalnim ekonomskim gubicima i gubicima radnih mjesta što uzrokuje dodatni stres.’

Kakav utjecaj izloženost nasilju ostavlja na žrtve?

‘Zdravstvene posljedice nasilja, posebice obiteljskog ili u intimnim vezama, na žene i njihovu djecu su značajne. Nasilje prema ženama može uzrokovati ozljede i ozbiljne probleme vezane uz fizičko, psihičko, spolno i reproduktivno zdravlje kao što su dugogodišnji osjećaj srama, gubitak samopouzdanja, depresija, anksioznost, PTSP te suicidalnost.’

Zašto žrtve često ne prijavljuju nasilje ili to naprave s vremenskim odmakom?

‘Žrtve se najčešće odlučuju ne prijaviti takva kaznena djela iz više razloga: nemaju povjerenja u institucije, boje se osude, stigmatizacije, nepovjerenja i dugih sudskih postupaka. Žrtve su nerijetko okrivljavane za preživljeno nasilje, nameće im se osjećaj odgovornosti, propituju se njihova ponašanja i vrijednosti, čime one dobivaju dojam kako ih sustav ne štiti nego dodatno traumatizira. Kako bi izbjegle tu dodatnu traumatizaciju, brojne žrtve prešućuju preživljeno nasilje te se ne odlučuju na prijavu ili povlače prijave zbog pritiska okoline. Potrebna je sustavna i sveobuhvatna podrška kako bismo žrtve, bez obzira na spol i društveni status, ohrabrili na prijavljivanje takvih kaznenih djela i prekršaja te ostvarili preduvjete za prevladavanje njihove traume.
Iskustvo svake žrtve je jedinstveno, a trenutak kada će ona potražiti pomoć, stvar je osobne snage i osobnog odabira u koji nemamo pravo ulaziti.’

Koja je uloga medija u prevenciji i suzbijanju nasilja?

‘Promičući sustavnu prevenciju rodno uvjetovanog nasilja, B.a.B.e. su često u prilici apelirati na odgovornost medija upravo kroz kritiku negativnih primjera koji preplavljuju medijski prostor. Senzacionalistički pristup, stereotipi i zadiranje u osobnu povijest žrtava štetni su oblici izvještavanja koji imaju dugoročne posljedice. Vrijeđanje, rodno uvjetovano omalovažavanje, seksualizacija i stereotipi kontinuirano ispunjavaju medijske sadržaje. Značenja koja takvi sadržaju nameću u podlozi su nejednakosti i povreda dostojanstva koje žene svakodnevno trpe u javnom prostoru, jer upravo mediji i javni uzori oblikuju naša vlastita uvjerenja i ponašanja u svakodnevnom životu. Vrijeme je da javni akteri s velikim utjecajem na javno mnijenje počnu djelovati kako bi se iskorijenila kultura nasilja prema ženama, koja je indirektna posljedica seksističkih reprezentacija u javnom prostoru.’

Petra Kontić sutra, 25. studenoga u 11:10 h, gostuje u programu Hit radija.

 

Print Friendly, PDF & Email

Na vrh