Održana konferencija u povodu 30. obljetnice oslobođenja brane Peruća i okolnih sela

U organizaciji Udruge Studenti Cetinske krajine  jučer je u dvorani Muzeja Sinjske alke održana konferencija u povodu 30. obljetnice oslobođenja brane Peruća i okolnih sela.

Konferencija je bila podijeljena u dva dijela. Prvi dio je obuhvatio stručni dio u kojemu je bilo riječi o samoj brani i jezeru Peruća od ispitivanja terena i  gradnje brane i njenog oštećenja te saniranja nakon miniranja od strane srbo četnika i tadašnje JNA. Na početku konferencije u ime organizatora okupljenima kojih je bilo u popriličnom broju obratio se Krešimir Bikić predsjednik Udruge Studenti Cetinske krajine Zagreb:

‘Konferencijom i drugim aktivnostima želimo sačuvati sjećanje na Operaciju Peruća, potaknuti mlade na shvaćanje važnosti Operacije za oslobođenje Cetinskog kraja te izvući pouke za budućnost, pogotovo po pitanju gospodarske i energetske neovisnosti’, istaknuo je Bikić zahvaljujući svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji ove zanimljive konferencije.

Među braniteljima, studentima i drugim građanima bili su i čelnici jedinica lokalne uprave i samoprave koji su imali prigodna obraćanja. Gradonačelnik Sinja i saborski zastupnik Miro Bulj i sam pripadnik postrojbi koji su bili na sinjskom bojištu za vrijeme akcije Peruća zahvalio je studentima na ovoj konferenciji, te što na taj način ne daju da u zaborav odu vrijednosti Domovinskog rata. Bulj je također podsjetio na važnost hidro potencijala rijeke Cetine koji je značajan za cijelu Hrvatsku, ali da sinjski kraj nema onu korist koju bi na sve trebao imati. Akcija Peruća i većina ratnih djelovanja bila je na području općine Hrvace. U svom obraćanju hrvatački načelnik Dinko Bošnjak istaknuo je važnost ove akcije i što je ona značila za cijelo hrvatačko i cetinsko područje. Bošnjak je zahvalio sinjskim studentima na ovakvim organizacijama te obećao daljnju pomoć njega kao načelnika i općine u cijelini. U ime Splitsko-dalmatinske županije ovom događaju nazočio je dožupan Stipe Čogelja koji je kazao da ga posebno veseli činjenica da su ovu stručnu konferenciju organizirali studenti, pružajući im osobnu potporu kao i županije u svim njihovim djelovanjima, pogotova kada su ovakve teme iz Domovinskog rata. Prvi dio konferencije otvorio je glavni tajnik udruge HRO CIGRÉ dr. sc. Božidar Filipović-Grčić:

‘CIGRE je skraćenica od Conseil International des Grands Réseaux Électriques, odnosno Međunarodno vijeće za velike elektroenergetske sustave. CIGRE je stručna udruga sa sjedištem u Parizu i članstvom na svih pet kontinenata. Prošle godine smo obilježili 100 godina od postojanja, a Hrvatska je njena članica od 1951. godine. Samo djelovanje udruge obuhvaća problematiku elektroenergetskih sustava i komponenti, dakle razvoj, izgradnju, pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja i njihovih sastavnica’, istaknuo je, među ostalim, dr.sc Božidar Filipović, dodajući da mu je drago da može dati doprinos konferenciji i studentima koji su organizirali konferenciju na temu Peruće jer, kako je istaknuo, da ga kao Sinjanina vežu uspomene na HE Peruću jer je bio njen stipendist.

Zanimljiva predavanja u ovom dijelu konferencije održali su predstavnici HEP-a u to vrijeme koji su se nalazili na odgovornim dužnostima za vrijeme događanja oko brane Peruća. Marin Vilović voditelj tima za sanaciju brane i do tada šef građevinskog odjela HEP-a u podužem izlaganju govorio je o mnogim pojedinostima za koje većina nazočnih u dvorani nije niti znala da su se događale od same gradnje, kapaciteta jezera, spescifičnostima brane, njenog miniranja i u konačnici sanacije koja je trajala 23 mjeseca. Isto tako, zanimljive podatke o brani iznio je Ivan Vrca tadašnji tehnički direktor HE Peruća. U izlaganju je podsjetio na sve što se činilo kako bi se situacija oko brane internacionizirala jer je bilo vidljivo kako su okupatorske namjere bile jasne zauzeti branu i time prijetiti cijelom području sve do ušća Cetine u Omiš. Vrca je istaknuo kako su on i ostali djelatnici HEP-a njih petorica nakon što je brana bila zauzeta bili dio izviđačkog tima koji je svakodnevno s određenih položaja sagledavao što se događa na brani i izvješća slalo prema nadređenom zapovjedništvu HV-a. Vrca je također kazao kako su pored pripadnika postrojbi HV-a djelatinici HE Peruća na čelu s direktorom Joškom Macanom i drugi iz sastava HEP-a dali svoj veliki doprinos u oslobađanju i sanaciji Peruće.

Drugi dio konferencije sadržavao je predavanja tadašnjih vojnih aktera i sudionika Operacije Peruća koji su dali kronološki prikaz događanja prije, za vrijeme i nakon odvijanja Operacije. O pripremama za obranu cijelog Cetinskog kraja,stanje na bojišnici do dolaska UNPROFOR-a na sinjsko područje do rujna 1992. govorio je brigadir u miru Branimir Petričević koji je u tom prijeratnom i ratnom vremenu obnašao dužnosti Sekretra sekreterijata za obranu Općine Sinj, zapovjednika dragovoljačkih postrojbi, zamjenika zapov. 126. brigade kao i dozap. i zapovjednika COOV Sinj. Petričević je podsjetio kako je sve zapravo počelo nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj, a kulminiralo je 17. kolovoza 1990. kada su naoružani lokalni srbi uz pomoć tadašnje JNA dijela tadašnjeg SUP-a EH podigli barikade na cestama i počeli oružanu pobunu protiv demokratski izabrane hrvatske vlasti.

U svom izlaganju koristeći prikaz zemljovida i dokumenata kako hrvatske tako i pobunjeničke srpske strane Petričević je govorio o ustrojavanju postrojbi za obranu na području tadašnje Općine Sinj. Što se tiče samog vremena kada je došlo do preustroja HV-a što je imalo i određene promjene na sinjskom bojištu Petričević je naglasio:

‘Dana 6. listopada 1992. godine 126. brigada HV-a je demoilizirana i prevedena u “R” sastav. Pripadnici brigade iz okupiranih dijelova općine Sinj prelaze u sastav 2. domobranske bojne Sinj, a ostali koji nisu demobilizirani ulaze u sastav TG-3 na južnom bojištu. Sama 16. DP ustrojena je 24. prosinca 1992. god.’, kazao je, među ostalim, Branimir Petričević u izlaganju koji je također kao i svi govornici zahvalio studentima na organizaciji ove konferencije kao i to što je bio pozvan da bude jedan od govornika.

Zdravko Banovac bojnik u miru , dozapovjednik 16. domobranske pukovnije (zapovjednik Zlatko Rogulj) koja je preuzela crtu bojišnice od 126. brigade na cijelom području podsjetio je na stanje na bojišnici od rujna 1992. godine s posebnim naglaskom na 27. siječnja i na dan akcije 28. siječnja 1992. godine. Također, podsjetio je na kronologiju događaja ustroja i djelovanja domobranstva na širem sinjskom području. Banovac je pričao i o preuzimanju crte bojišnice od strane 126 brigade:

‘U operaciji Peruća sudjelovali su 16. DP, TG-3 126. brigade, domobranska bojna Knin, odnosno satnija Kijevo, vod vojne policije, 141 brigada HV-a protuoklopna grupa, COOV Sinj i  postrojba MUP-a-istaknuo je, među ostalim, Banovac koji je također zahvaliosinjskim studentima na organizaciji ove konferencije. Brzom akcijom Hrvatska vojska oslobodila je branu ‘Peruća’ i tako spriječila katastrofu koja je mogla nastati rušenjem brane, što bi dovelo do potapanja vodom svih naselja nizvodno uz rijeku Cetinu, sve do Omiša. U akciji Peruća poginuo je pripadnik postrojbe Ante Buljan, a ranjena su trojica branitelja.

Iako je bio najavljen kao jedan od govornika na konferenciji Ante Kotromanović, tadašnji dozapovjednik 126. brigade HV-a ispričao se organizatorima zbog nemogućnosti dolaska u Sinj zbog objektivih razloga.

Vrlo emotivno izlaganje uz ručno izrađenu maketu brane Peruća imao je bojnik u miru; Ivan Vuko, tadašnji načelnik inženjerije 126. brigade HV-a. Vuko je podsjetio na sve okolnosti koje su bile na cetinskom bojištu i u kakvim uvjetima je djelovala inžinjerija 126.brigade. Kada je u pitanju sama brana Peruća njeno miniranje i sanacija Vuko je kronološki pojašnjavao aktivnosti sanacije i spašavanja brane. Također, podsjetio je na katastrofu koja bi se dogodila da je došlo do totalnog uništenja brane i prodora vode nizvodno sve do Omiša. Vuko je naglasio kako je u vrijeme sanacije brane po zapovjedi zapovjednika 126. brg. Zdravka Škarpe pridodat djelatnicima HEP-a koji su bili zaduženi za sanaciju i spašavanje minirane brane. Ovom prigodom Ivan Vuko zahvalio se svim djelatnicima HE Peruća i drugim osobama iz HEP-a kao i onima koji su na bilo koji način, radom ili stručnim savjetima pomagali u sanaciji brane. Svi govornici na ovoj konferenciji istaknuli su sramotno ponašanje i djelovanje pripadnika UNPROFOR-a (kenijski bataljun) koji su u svim okolnostima puno toga radili i surađivali sa srpskom stranom, a manje se bavili očuvanjem brane kako se ne bi došlo do njenog miniranja.

Nakon službenog dijela konferencije uz dopuštenje organizatora kratko su se okupljenima obratili brigadir u miru Vlatko Bandalo jedan od članova zapovjedništva 126. brigade i časnik za vezu s UNPROFOROM, te Ivica Romac tadašnji zapovjednik X PP Sinj. Bandalo je odao priznanje mladim studentima koji su u svoj program rada stavili i ovakve teme koje govore o Domovinskom ratu,s posebnim naglaskom na Peruću koja je u mnogome promijenila načine života na Cetinskom području, te je istaknuo i pojedinosti oko praćenja svih događanja oko brane Peruće uključujući stalno praćenje vodostaja Cetine.

Ivica Romac, također je pohvalio studente u organizaciji ove konferencije ali je naglasio da je Sinj koji je puno toga dao u Domovinskom ratu slabo predstavljen u medijskoj i svekolikoj javnosti u Hrvatskoj uključujući i stručne i znanstvene ustanove koje se bave tematikom Domovinskog rata. Romac je pozvao sve zapovjednike koji su bili načelu postrojbi HV-a ili policije da organiziraju okrugli stol, iznesu činjenice i javnosti upute snažnu poruku što je sve Sinj i cijeli Cetinski kraj dao u Domovinskom ratu, narod ovog kraja, a posebno branitelji. Isto tako osvrnuo se na zemljovide koje je u svojoj prezentaciji prikazao Branimir Petričević, istaknuvši kako je u prikazu stanja na bojišnici oko jezera Peruća u ovoj konferenciji prikazan zemljovid gdje je težište napada neprijatelja bilo na desnoj strani jezera, a u knjizi koju je prošle godine objavio Petričević u svojoj knjizi o Domovinskom ratu drugi je zemljovid gdje je težište neprijateljskog napada naznačeno na lijevoj strani uz perućkoj jezero. Kratku repliku na ovo izlaganja dao je Branimir Petričević govoreći kako se radi o zemljovidima orginalnog sadržaja, jedan (knjiga) se nalazi u knjizi ‘Čovjek i rat 90/92’ pokojnog generala HV-a Ive Jelića prvog zapovjednika 4. brigade, a drugi (prezentacija na konferenciji)je dobiven od brigadira Ivana Jenjića. Ovo su autentični zemljovidi i kao takvi su korišteni to je činjenica od koje se ne može pobjeći naglasio je Petričević.

Na kraju trosatne konferencije zahvalu svima u ime organizatora uputio je član organizacijskog odbora ove konferencije Filip Kotromanović.