mel

Održana tribina ‘Kamenolom na Gredi – za i protiv’

Autor/ica
Objavljeno: 15 prosinca, 2019
građanska greda

U organizaciji Građanske inicijative ‘Ne dajmo Gredu’, u Sinju je sinoć održana javna tribina na temu ‘Kamenolom na Gredi – za i protiv’.

Građanska inicijativa ‘Ne dajmo Gredu’ osnovana je s ciljem zaustavljanja planiranog projekta eksploatacije kamena na Poljakovoj Gredi, a tribina je organizirana kako bi se zainteresirana javnost što bolje informirala o mogućim prednostima, ali i štetnim posljedicama planiranog projekta.

Dijana Uvanović iz Građanske inicijative istaknula je kako je, u suradnji s mjesnim odborima Glavice, Čitluk i Jasensko, pokrenuto potpisivanje peticije. Do sada je prikupljeno oko 3 tisuće 600 potpisa protiv gradnje kamenoloma na Gredi, a današnja inicijativa samo je prva u nizu planiranih.

‘Sljedeći važan korak je podnošenje primjedbi na Prijedlog III. izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije koji je na javnoj raspravi, a u kojem stoji da je područje Grede eksploatacijsko polje. Osim što bi se otvaranjem kamenoloma na tom području uništile jedinstvena flora i fauna, mještani su zabrinuti i zbog onečišćenja zraka, buke, ali i drugih negativnih posljednica. Prema studiji koju imamo, planirani kamenolom udaljen je 120 metara od najbliže kuće, a granica planiranog obuhvata je na svega 50 metara do najbliže kuće. Sirovina koja se tu planira eksploatirati prevozila bi se nerazvrstanom cestom kroz naselje, a s obje njene strane se nalaze kuće, na udaljenosti od 3 do 10 metara’, istaknula je Uvanović.

građanska greda

Monika Vrgoč, direktorica Turističke zajednice grada Sinja, između ostaloga je istaknula kako je Greda vrlo važan prirodni resurs na kojem se planiraju rekreativno-sportske i turističke djelatnosti. Istaknula je kako je Turistička zajednica pokrenula projekt uređenja penjališta na Gredi, za čiju je realizaciju putem natječaja dobila i sredstva. No, obzirom da se u međuvremenu pokazao da je prostornim planom to područje određeno kao eksploatacijsko polje, realizacija projekta je upitna.

Mladen Jerkan, predstavnik investitora, tvtke Beton-Hrvace govorio je o pozitivnim učincima otvaranja kamenoloma. Kazao je kako bi se otvaranjem kamenoloma javile potrebe za zapošljavanjem 30-ak ljudi u cijelom procesu proizvodnje i distribucije kamena te da planirani kamenolom ne bi značajnije utjecao na život ljudi uz Gredu.

‘Kamenolom je na tom području planiran Prostornim planom, a ja sam čovjek iz struke i tu sam htio raditi, zaposliti ljude. Nikoga ne bih želio ugroziti. Ja sam samo slijedio zakonske propise i krenuo u postupak otvaranja kamenoloma, ali ako ne ide – ne ide. No, želim ići dalje koliko budem mogao ići. Ja, kao i ovi ljudi ovdje, volim prirodu, ali volim i kamen, a taj kamen je potreban Sinju i Hrvatskoj. Muljike nema i samo se tu može eksploatirati. To je tako mali zahvat u porostoru i uvjeren sam da se neće ni čuti, ni znati da tu radimo, osim što će dnevno proči kamion, dva, tri. Bušilo bi se na vrhu Grede u dubinu, pa bi se uz kamenolom mogle neometano odvijati sve planirane aktivnosti’, kazao je Jerkan.

Ivan Budinski, dipl. ing. šumarstava iz Udruge Biom istaknuo je kako je Greda jedinstveno područje čije je glavno obilježje muljika, koje još ima samo na Šušnjevači i vrlo malo na Medinjaku, obzirom da se godinama eksploatirala. Upravo zbog muljike, na Gredi su se formirale različite vrste biljaka, kojih nema na drugim područjima, a jedna od njih je Dalmatocytisus dalmaticum ili Dalmatinska tila. Mišljenja je da bi se upravo zbog toga područje Grede trebalo proglasiti botaničkim krajobrazom.

Dr.sc. Mirko Ruščić sa splitskog PMF-a kazao je kako podržava Građansku inicijativu ‘Ne dajmo gredu’, jer je Greda Bogom dano područje koje treba zaštiti.

‘Čudim se kako već prije nitko nije ništa poduzeo da se područje Grede zaštiti. Sada je definitivno vrijeme da se to napravi, da bi se izbjegle mogućnosti bilo kakvih zahvata, pogotovo kamenoloma koji bi trajno uništio staništa tih biljnih i životinjskih vrsta. Nadam se da će Građanska inicijativa ustrajati i obraniti ovo vrlo vrijedno područje. Potrebno je na lokalnoj razini to područje zaštiti ili kao nekakav značajni krajiobraz ili kao botanički rezervat ili kroz neku drugu kategoriju zaštite.  Na Gredi ima oko 9 posto endemičnih vrsta, oko 12 posto strogo zaštićenih i 5 posto ugroženih vrsta’, kazao je Ruščić, ističući kako građani, uz pomoć struke, mogu ‘srušiti’ Studiju utjecaja na okoliš.

građanska greda

ferata@ferata.hr
0997370409