Slaven Kardoš: Moj Sinj i moju Cetinsku krajinu volim neizmjerno

U emisiji Hit radija ‘100 ljudi 100 ćudi’ danas je gostovao umirovljeni učitelj, istaknuti ekolog, planinar, botaničar, lovac, kolekcionar, pisac, fotograf, dragovoljni davatelj krvi, volonter Slaven Kardoš.

Govoreći o svojim brojnim aktivnostima i hobijima, Kardoš je kazao kako je prve lekcije o prirodi i biljkama dobio od svoje pokojne bake sa Zelova, kod koje je proveo veći dio djetinjstva do polaska u školu.

Sve njegove aktivnosti i hobiji vezani za prirodu jednako su mu dragi, a zahvaljujući njima susretao je i upoznao brojne ljude istih interesnih grupa. Veći dio svoga slobodnog vremena i dan-danas posvećuje djeci koja žele naučiti nešto više o prirodi, pogotovo o biljnim vrstama i životinjama Cetinske krajine. Tako i danas surađuje s nekim sinjskim osnovnim školama i udrugama.

‘U posljednje vrijeme počeo sam s određenom inventurom biljnog svijeta Cetinske krajine, a iskustva i spoznaje izmjenjujem s udrugom Biom. Sudjelujem i u projektu udruge Srma RERA – Rana edukacija za razvojni aktivizam, koji se provodi u suradnji s OŠ Marka Maručića Sinj, u kojoj planiramo formirati botanički vrt. Od iduće školske godine u toj školi  u planu je ponovno pokretanje Odreda izviđača porječana Malin’, kazao nam je Kardoš.

Obzirom da je cijeli svoj radni i životni vijek proveo u Sinju i Cetinskoj krajini, zanimalo nas je bi li mogao živjeti negdje drugdje.

‘Ne bih mogao živjeti nigdje drugdje. Ja sam veliki lokalpatriot. Moj Sinj i moju Cetinsku krajinu volim neizmjerno, iako imam zamjerke na mnoge stvari koje se događaju. Mnogo toga bih promijenio, ali tako je kako je’.

Na kraju emisije Kardoš je kazao kako su djeca nekada puno više bila povezana s prirodom. Smatra da sada djeca žive u virtualniom svijetu zahvaljujući internetu, mobitelima i vrlo malo znaju o prirodi koja nas okružuje.

‘Danas se djeca, učenici od prvog do četvrtog razreda, ne mogu sjetiti niti jednog našeg biljojeda, ali zato puno znaju o internetu, igricama, mobitelima. Upravo u igricama najčešće susreću dinosaure, pa tu životinjuju najbolje i znaju. Ako ćemo dalje, onda im na pamet padaju afričke životinje, lav, tigar, žirafa… Nitko se ne sjeti naših životinja, vuka, lisice, magarca, krave. Danas djeca, kada idu ulicom, stave slušalice na uši, niti čuju vjetar, niti ptice, ni razgovor, ni grmljavinu, kao da žive u nekoj zatvorenoj kutiji. Dobro je da znaju informatiku, ali i internet bi trebali više koristiti za edukaciju, za ono što ih može uvesti u život’, kazao je Kardoš.

Emisiju možete poslušati na poveznici STO LJUDI STO ĆUDI 16-02-2019