Splitsko-dalmatinska županija prošle godine imala najveće proračunske prihode

Izvor: Župan.hr

Prema pisanju portala Župan.hr, najveće proračunske prihode lani je imala Splitsko-dalmatinska županija.

Aanaliza koju je proveo portal Župan.hr pokazuje da je samo jedna županija lani prešla visinu prihoda od 2 milijarde kuna, 12 je imalo više od milijardu, a 11 županija je lani bilo u suficitu. No, naravno, kako se često ističe, deficit u nekoj godini ne znači loše poslovanje jer je možda u tijeku velik projekt koji se kreditno financira. Niti prihodi nisu mjerilo, posebno kada se zna da velik dio prihoda dolazi i od pomoći, od države ili iz europskih sredstava, a što je naravno isto poželjno zbog projekata koji imaju korist za pojedinu županiju.

Ipak, posljednjih godina prihodi rastu, lani je to bilo izraženo na strani poreza, a ne manjkaju niti prihodi od pomoći.

Neke županije već su predložile, neke i donijele proračun za sljedeću godinu, a koji su u nešto manjim iznosima, s obzirom da su od sljedeće godine bolnice pod upravljanjem države.

Splitsko-dalmatinska županija imala je lani najveće prihode, 2 milijarde kuna, slijede Istarska i Varaždinska s 1,7 milijardi kuna te Primorsko-goranska i Osječko-baranjska s 1,5 milijuna kuna prihoda.

Sisačko-moslavačka je imala najveći rast prihoda u odnosu na godinu prije, za 26,23 posto, a slijedi Brodsko-posavska s rastom od 18,49 posto, Koprivničko-križevačka s rastom od 14,30 posto, Krapinsko-zagorska s 12,62 posto i Istarska županija u kojoj su prihodi na godišnjoj razini porasli za 11,53 posto. Istarska je imala i najveći suficit od gotovo 140 milijuna kuna, slijedi Zagrebačka županija s gotovo 60 milijuna, Zadarska s 48 milijuna kuna, Brodsko-posavska s gotovo 39 milijuna kuna i Međimurska 31,5 milijuna kuna.

Gledaju li se ukupni prihodi po stanovniku, predvodi Požeško-slavonska županija, 10,8 tisuća kuna, Varaždinska s 10,5 tisuća kuna, Šibensko-kninska s 9,8 tisuća, Dubrovačko-neretvanska s 9,7 tisuća kuna i Virovitičko-podravska s 9,5 tisuća kuna. Najveći rast prihoda po stanovniku imala je Sisačko-moslavačka županija, za 1,9 tisuća kuna, Brodsko-posavska s 1,4 tisuće, Krapinsko-zagorska i Varaždinska s rastom od tisuću kuna i Koprivničko-križevačka s rastom od blizu tisuću kuna. Istarska je po stanovniku imala najveći suficit, nešto veći od 700 kuna, a slijede Zadarska, Međimurska, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska s oko 300 kuna.

Splitsko-dalmatinska županije je u Proračunu za 2024. godinu planirala ukupne prihode i primitke u iznosu od 336,1 milijun eura ili 10,1% manje od planiranog u rebalansu I. za 2023. godinu. To se odnosi na samu Županiju i za 129 proračunskih korisnika i to 67 osnovnih škola, 44 srednje škole, 6 zdravstvenih ustanova, 3 ustanove u kulturi, 4 doma za starije i nemoćne osobe i 5 javnih ustanova.

Prihodi se očekuju u većem iznosu u odnosu na prethodne projekcije, a iz razloga očekivanja većih prihoda od poreza na dohodak, planirane refundacije od EU projekta radi usklađenja sa dinamikom provođenja projekata, usklađenje s dinamikom realizacije projekta Regionalnog centra čistog okoliša u Lećevici itd. Od ukupno planiranih sredstava 93,3 milijuna eura ili 27,8% se odnosi na prihode i primitke Splitsko-dalmatinske županije, a 242,8 milijuna eura ili 72,2% na prihode proračunskih korisnika. Porezni prihodi čine udio od 16,9%, a neporezni 83,1% u ukupnim prihodima i primicima. Porezni prihodi se u ukupnom iznosu odnose na Županijski proračun, a u strukturi neporeznih 13,1% se odnosi na prihode Županijskog proračuna, a 86,9% na proračunske korisnike.

Porezni prihodi se planiraju u iznosu od 56,7 milijuna eura što je 7,1 milijuna eura ili 14,4% više od planiranog u Rebalansu I. za 2023., odnosno 13,1 milijuna eura ili 30,1% više od ostvarenja u 2022. Neporezni prihodi se planiraju u iznosu od 279,4 milijuna eura što je 45 milijuna eura ili 13,9% manje u odnosu na planirano u Rebalansu I. za 2023, odnosno 45,6 milijuna eura ili 19,5% više u odnosu na ostvarenje u 2022. Neporezni prihodi i primici se u iznosu od 36,6 milijuna eura odnose na Županijski proračun, a 242,8 milijuna eura na proračunske korisnike.

Pomoći (pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, pomoći proračunu iz drugih proračuna i izvanproračunskim korisnicima, pomoći od izvanproračunskih korisnika, pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan, pomoći temeljem prijenosa EU sredstava i prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna) se planiraju u iznosu od 189,4 milijuna eura što je 22,4 milijuna eura ili 10,6% manje od planiranog u Rebalansu I. za 2023., odnosno 33 milijuna eura ili 21,1% više u odnosu na ostvarenje u 2022. Pomoći u iznosu od 32,7 milijuna eura se odnose na Županiju, a 156,7 milijuna eura na proračunske korisnike.