Trilj: Uskoro počinje znanstveno istraživanje o ljekovitom bilju Dalmatinske zagore

U Trilju je danas održana početna konferencija projekta CEKOM 3LJ, koji bi u konačnici trebao osigurati inovativne proizvode bazirane na samoniklom aromatičnom bilju. Ova konferencija svojevrsni je dovršetak aktivnosti Triljana na projektima koji se tiču specijaliziranja njihove radne zone u Čaporicama.

Podsjetimo, iz Europskog fonda za regionalni razvoj, kroz ograničeni poziv za dodjelu sredstava iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. gradu Trilju odobren je projekt pod nazivom Centar kompetencija 3LJ. Nositelj projekta je Ustanova CEKOM 3LJ sa sedam partnera (Institut Ruđer Bošković, Veterinarski fakultet Zagreb, Agronomski fakultet Zagreb, Kemijsko-tehnološki fakultet Split, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Pharmagal d.o.o., Puđa d.o.o.). Vrijednost projekta je 73.691.265,40 HRK, a iznos dodijeljene potpore je 47.693.349,46 HRK. JU RERA S.D. uz ovom projektu djeluje kao tehnička pomoć u koordinaciji pripreme i provedbe samog projekta.

Na početku konferencije, koja je održana u restoranu Dalmacija, nazočne je pozdravio v.d. ravnatelja Ustanove CEKOM 3LJ Ivan Šušnjara, koji je ovom prigodom potpisao povelju suradnje s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku. Ispred osječkog Fakulteta dokument je potpisao dekan prof. Juroslav Babić.

Govoreći o iznimnoj važnosti ovog projekta i samog Poslovno – uslužnog centra Trilj, gradonačelnik Trilja Ivan Šipić podsjetio je na početak realizacije gospodarske zone u Čaporicama. Zahvalio je svima koji su radili na njenoj izgradnji, koji su podupirali njen razvoj, ponajprije svim svojim suradnicima, uključujući posebno svoja dva prethodnika na čelnu Grada, Ivana Šušnjaru i Jozu Sarača, sadašnjeg ravnatelja Javne ustanove RERA SDŽ.

Govoreći o samoj zoni Šipić je kazao kako se ona prostire na 70 hektara, s dvije poslovne zone s mogućnosti širenja te da u  14 objekata radi oko 400 ljudi.

‘Uskoro ćemo biti svjedoci svečanosti otvaranja Poslovno-uslužnog centra Trilj, PUC-a Trilj u kojemu će zaživjeti i ova ustanova CEKOM. U PUC Trilj uloženo je oko 30 milijuna kuna, od čega je 21 milijun bespovratnih sredstava EU fondova. Predali smo zahtjev za tehnički pregled i vjerujem kako će Ured državne uprave s ostalim ovlaštenim ustanovama i inspekcijama izvršiti pregled stanja i izdati dozvolu za početak rada PUC-a Trilj. Vjerujem koko će se to realizirati kroz mjesec dana’, kazao je Šipić.

Šipić je istaknuo i kako je sve aktivnosti, od opremanja do  izgradnje, uloženo oko 60 milijuna kuna, od čega su dvije trećine bespovratna sredstva iz EU fondova, a sami vlasnici objekata u zoni uložili su još oko milijardu kuna u izgradnju i opremanje svojih objekata i ostale aktivnosti.

Govoreći o ovom projektu splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban naglasio je kako je CEKOM 3LJ jedinstven projekt na području cijele Hrvatske:

‘Ovaj projekt idealan je za stvaranje jedne simbioze znanosti i onoga što su naši stari znali u ovim dalmatinskim krajevima. Ovaj projekt je važan i zbog činjenice i sinergije s našim Galenskim laboratorijem u Dugopolju, u kojem će se početi raditi 10 do 15 proizvoda, sve zahvaljujući CEKOM-u 3LJ’, kazao je župan Boban.

Sam projekt prezentirao je Mate Paštar iz JU RERA S.D.

‘CEKOM 3LJ stvara zajednički prostor za znanstveni i industrijski sektor, povezujući njihovo znanje i iskustvo, odnosno povezuje visokoškolske ustanove i institute s gospodarstvom i to primarno s malim i srednjim poduzetnicima. Ustanova CEKOM 3LJ očekuje razvojno-istraživačke programe koji će dovesti do veće primjene rezultata istraživanja znanstvenih institucija, kao što su primjerice, kreiranje novih proizvoda i usluga, poboljšanje tržišne pozicije gospodarstva povećanjem dodane vrijednosti postojećim proizvodima i uslugama, transferom ljudskih resursa i kreiranjem novih tvrtki i poslovanja. Ključne aktivnosti i očekivani rezultati projekta su razvoj 15 novih inovativnih proizvoda u područjima farmaceutike, nutricionizma i funkcionalne hrane baziranih na ljekovitom i aromatičnom bilju, a kroz sam projekt zaposliti će se 16 visoko obrazovanih osoba u institucijama koje sudjeluju u projektu’, kazao je Paštar.

Paštar je dodao i kako je važno naglasiti ulogu akademske zajednice ,koja će svoja istraživanja primijeniti u realnom sektoru u poduzetništvo. Ovim projektom će dva respektabilna poduzetnika provesti po prvi puta primjenjiva istraživanja u sirarskoj industriji i industriji funkcionalne hrane.

U sklopu Početne konferencije održan je okrugli stol na temu ‘Valorizacija ljekovitog i aromatičnog bilja Dalmatinske zagore’, na kojem su sudjelovali dr. sc. Tonka Ninčević, postdoktorand s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, dr. sc. Stela Jokić, redoviti profesor na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, dr. sc. Igor Jerković, redoviti profesor na Kemijsko tehnološkom fakultet u Splitu, dr. sc. Josipo Gugić, docent sa studija Mediteranske poljoprivrede u Splitu i dr. sc. Rozelindra Čož – Rakovac s Instituta Ruđer Bošković, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, voditeljica Laboratorija za biotehnologiju u akvakulturi, koja je govorila što obuhvaćaju biološki potencijali, odnosno biološka aktivnost ljekovitog aromatičnog bilja te kakav je značaj biološkog potencijala ljekovitog bilja za gospodarstvo.

‘Mi ćemo u Institutu raditi dio koji se zove kemijska karakterizacija nehlapljivih spojeva, ali istovremeno radit ćemo i na evolvaciji bioloških potencijala. Želimo utvrditi je li određena biljka antibakterijska i antifugorna, ima li ona u sebi, između ostalog, imunostimulaciju i regenetativna svojstva’, kazala je dr.sc. Rozelindra Čož – Rakovac.

Uz navedene govornike, konferenciji koja je završila posjetom RZ Čaporice i Ustanovi CEKOM 3Lj, nazočili su prorektorica Svučilišta u Splitu prof. Đurđica Miletić, prorektor Sveučilišta u Osijeku, prof. Drago Šubarić, ravnatelj Federalnog agro-mediteranskog zavoda u Mostaru, prof. Marko Ivanović, dekan Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu, Matko Erceg, David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, županijski pročelnik za turizam Stipe Čogelja, načelnici i gradonačelnici susjednih općina i gradova te brojne osobe iz javnog, društvenog, znanstvenog života s područja Splitsko-dalmatinske županije.