U Dicmu predstavljen Zbornik radova hrvatskih arhivista

Na 6. kongresu hrvatskih arhivista koji se održava u Splitu prvi put sudjeluje županijska pismohrana Splitsko-dalmatinske županije – arhiv u Dicmu.

U ovom suvremenom arhivskom prostoru koji je otvoren u lipnju 2018. godine predstavljen je Zbornik radova hrvatskih arhivista te su održana izlaganja istaknutih hrvatskih stručnjaka o aktualnim arhivskim temama. U svom uvodnom obraćanju urednik Zbornika, potpredsjednik Hrvat arhivističkog društva i voditelj pismohrane Splitsko-dalmatinske županije magistar povijesti Radoslav Zaradić zahvalio je organizatorima kongresa što se dio programa održava u Dicmu.

‘Sam Zbornik radova hrvatskih arhivista sadrži 13 cijelina, a tu su još tri stručna priloga. Sve su to tekstovi naših eminentnih stručnjaka koji svatko u svom području opisuje određenu tematiku na 264 stranice. Ovo je značajan naš doprinos ukupnom uspjehu 6. kongresa Hrvatskih arhivista čiji je moto ‘Na pragu 3. desetljeća – 21. stoljeća INKLUZIVNOST kao uvjet’, istaknuo je Zaradić.

O radovima arhivista koji s nalaze u Zborniku govorila je dr.sc. Melina Lučić i Državnog arhiva u Zagrebu.

Kao i na otvaranju kongresa u Splitu, tako je i u Dicmu bilo govora o tome kako Splitsko-dalmatinska županija jedina u Hrvatskoj ima središnju pismohranu koja na stručan način čuva i obrađuje arhivsku građu potrebnu Županiji.

‘Riječ je o prvoj višenamjenskoj zgradi u Republici Hrvatskoj za poslove arhiva u koju je Županija Splitsko-dalmatinska uložila oko 8 milijuna kuna. Objekt se proteže na ukupno 700 metara kvadratnih površine, od čega nešto više od 350 kvadrata zauzima arhivsko spremište. U ovo najmodernije arhivsko spremište u Hrvatskoj može se smjestiti 5 kilometara građe na police, a sada je ta pomunjenost oko 3 kilometra. U ove četiri godine rada pohranili smo po pravilima struke 30 tisuća arhivskih kutija, svežnjva i ostalih predmeta, dokumentacije’. azao je Zaradić, najavljujući kako uskoro slijedi proširenje objekta kako bi se u konačnici izradio prvi arhiv jedne jedinice regionalne uprave u Hrvatskoj, Arhiv Splitsko-dalmatinske županije.

Predsjednik Hrvatskog arhivskog vijeća, ravnatelj državnog arhiva u Zagrebu prof. Darko Rupčić sudionike skupa upoznao je s aktivnosti koje su djelatnici arhiva u Zagrebu žurno provodili nakon potresa koji je zadesio Zagreb prošle godine. Rupčić je kazao kako je zgrada arhiva značajno oštećena i čeka je dugotrajna obnova, ali da su uspjeli na vrijeme skloniti oko 4 kilomtra arhivske građe na drugu lokaciju, a tako građanima, tvrtkama, ustanovama izdati svu potrebnu arhivsku građu potrebnu za obnovu nakon potresa. Rupčić je kazao kako je zgrada županijske pismohrane u Dicmu primjer kako se može djelovati na znatnom poboljšanju čuvanja i arhiviranja hrvatske arhivske građe.

‘Zaista koristim još jednom pohvaliti Splitsko-dalmatinsku županiju, Općinu Dicmo, djelatnike pismohrane. Pokazali su svima u Hrvatskoj kako zajedničkim radom doći do realizacije ovakvog projekta. Upoznat sam s aktivnostima koje provode kako bi uskoro imali i svoj vlastiti županijski arhiv i na tom im unaprijed čestitam’, kazao je Rupčić.

Pored predstavljanja Zbornika hrvatskih arhivista, održan je i stručni okrugli stol na kojem su poznati arhivisti iz sekcije za zakonodavstva Hrvatskog arhivističkog društva govorili o relevantnim temama. Karmen Marketić dipl.jur. iz Pazina govorila je o primjeni Zakona o arhivskoj građi iz 2018. godine, o potrebama digitalizacije arhivskog gradiva. Zoran Stanković dipl.jur. iz Rijeke govorio je o manjkavostima samog Zakona kada je u pitanju arhivska građa, kao i na temu ujednačenog djelovanja i svekolike suradnje svih arhiva u Hrvatskoj. O problemima s kojima se susreću jedinice lokalne samuprave i uprave, kada je riječ o izgradnji arhivskih sadržaja i njihovom objedinjavanju, govorio je prof. povijesti Domagoj Novak iz Slavonskog Broda. U raspravi koja je uslijedila Ivo Orešković iz Državnog arhiva u Dubrovniku govorio je također na manjkavosti aktualnog Zakona o arhivskoj građi, te je podsjetio na probleme koje je imao Dubrovnik tijekom rješavanja određenih pitanja smještaja arhivske građe u proteklim godinama. U raspravi je više puta istaknuto kako bi bilo dobro da o svim aktivnostim, od rada sa građom, nadzora nad istom i drugim stručnim pitanjima brigu vodi jedno samostalno državno tijelo sastavljeno od najistaknutijih stručnjaka arhivista.

Nakon odrađenih stručnih tema nazočne je kroz prostor pismohrane proveo voditelj Arhiva Zaradić sa suradnicima, pojašnjavajući sadržaje i način rada pismohrane. Pored predstavnika svih državnih arhiva iz Hrvatske ovom događaju u Dicmu nazočili su Anita Librenjak, dipl. arheologinja i povjesničarka umjetnosti ispred Muzeja Cetinske krajine, Dajana Maretić, ravnateljica OŠ Ante Starčević Dicmo i dr.sc. don Josip Dukić, prodekan za znanost KBF Svučilišta u Splitu i voditelj istraživačkog Centra ‘Don Frane Bulić’ .