U Kaštelima predstavljena knjiga ‘Libreto Ero s onoga svijeta i književni zavičaj Milana Begovića’

Tekst i foto: Renata Dobrić

U ponedjeljak 23. studenoga 2015. u 19 sati u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću, unatoč lošem vremenu i ustrajnoj kiši okupila se brojna publika na predstavljanju knjige, monografske studije doc. dr. sc. Miljenka Buljca ‘Libreto Ero s onoga svijeta i književni zavičaj Milana Begovića’. Renata Dobrić, ravnateljica GKK i voditeljica programa, zaželjela je dobrodošlicu svima, te je pozdravila i predstavila sudionike književne večeri.

Nakon što se biranim riječima nazočnima obratio i Zoran Bonacin, dogradonačelnik Grada Kaštela, autor knjige, koji je i sam pjesnik, pročitao je svoju ‘Poemu o divljim guskama’ uz pratnju na gitari Ane Šimundić.

Uz glazbenu podlogu naše najuspješnije opere, o znanstvenim prinosima Miljenka Buljca govorili su Mladen Vuković, književnik i publicist, te Mate Šimundić, prof. hrvatskoga jezika i književnosti.

Mladen Vuković knjigu je nazvao vrlo vrijednom znanstvenom studijom o Eri s onoga svijeta i Milanu Begoviću, libretu i operi, o književnom tekstu koji je oplemenjen glazbom Jakova Gotovca, postao najpoznatijom hrvatskom operom, koja je dosad prevedena na 13 svjetskih jezika, a izvedena na svim kontinentima.

‘Kao jednu od najpoznatijih hrvatskih izvoznih marki, možemo je upoznati upravo iščitavajući izvrsnu znanstvenu studiju docenta Miljenka Buljca, koji je proučio sva djela Milana Begovića, ona poznata, ali i dosad nepoznata, tiskana u novijoj ediciji piščevih Sabranih djela. Buljac je pritom’, istaknuo je Mladen Vuković te dodao:

‘Posebnu pažnju posvetio je onim Begovićevim djelima koja govore o vrličkim zavičajnim temama, njegovim lirskim i lirsko-epskim pjesmama, pripovijetkama i novelama, romanima i autobiografskoj prozi, jednočinkama i dramama, što i jest vidljivo u vrijednoj knjizi, koju svima preporučujem za čitanje.’

Prof. Mate Šimundić istaknuo je kako je doc. dr. sc. Miljenko Buljac napisao studiju koja je značajan znanstveni pristup Milanu Begoviću i “Eri s onoga svijeta”, analizirajući i tumačeći libreto i cijeli Begovićev ’vrlički’ opus birajući odgovarajuću književnoteorijsku metodologiju i pristupe od strukturalističkog, semiotičkog, fenomenološkog, od metodologije uporišnih točaka ruskih formalista do nove anglosaksonske kritike.

Buljac je, tvrdi Šimundić, otvorio nove poglede na “Eru s onoga svijeta” isticanjem sposobnosti libretista i skladatelja u povezivanju domaćeg i tradicionalnoga, folklornoga, za koje mnogi drže da pripada prošlosti i da je preživjelo s onim svjetskim i globalnim na literarnom i glazbenom planu.

‘Nevjerojatno je kako i globalisti, koji zanemaruju zavičaj i ognjištarenje prihvaćaju ovu šaljivu operu djelićem svoje popudbine’, rekao je Šimundić.

Na kraju predstavljanja autor se zahvalio predstavljačima i svima koji su pridonijeli kaštelanskoj književnoj večeri.

‘Milan Begović počeo je pisati libreto u svojoj pedeset i petoj godini, kad se nataložilo njegovo književno i spisateljsko iskustvo kojim je zasladio libreto, vrlo zahtjevan tekst, pjesmotvor a istodobno dramski i dramaturški osmišljen, dinamičan, raznolik; emocionalno slojevit, s čitavom skalom emocionalnosti. Begović i Gotovac, i sve što je vezano uz Eru s onoga svijeta, oduševljava me od trenutka kad sam kao dvanaestogodišnji dječak u HNK u Splitu prvi put doživio izvedbu…’, istaknuo je dr. sc. Miljenko Buljac, uz tvrdnju kako je Milan Begović još uvijek ’nepročitani’ i nedovoljno prepoznat pisac, unatoč djelima, istinskim artefaktima.