U Muzeju Cetinske krajine – Sinj otvorena izložba ‘Hrvatski pejzaž’!

Foto: Igor Lakić

U Muzeju Cetinske krajine Sinj u subotu navečer svečano je otvorena izložba ‘Hrvatski pejzaž’, organizirana u suradnji s Udrugom za očuvanje i razvoj hrvatske tradicijske kulture ‘Stećak’.
Izložba je dio programa obilježavanja sedamdesete obljetnice Muzeja Cetinske krajine – Sinj, a posjetiteljima donosi reprezentativan izbor djela hrvatskih umjetnika kojima je zajednički motiv upravo hrvatski krajolik. Cilj izložbe je predstaviti bogatstvo i raznolikost prostora te istaknuti njegovu važnost u oblikovanju kulturnog i nacionalnog identiteta.

Okupljene je, na otvorenju, pozdravila ravnateljica Muzeja Daria Domazet, dok su o izložbi govorili Tomislav Buntak, akademski slikar i bivši dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, dr. sc. Anđelko Mihanović, povjesničar umjetnosti i profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, te Zvonko Martić, karmelićanin i dopredsjednik Udruge ‘Stećak’. Izložbu je otvorila kustosica izložbe i viša kustosica Muzeja Anita Librenjak.

Izložba se, inače, organizira povodom 950. obljetnice krunidbe kralja Dmitra Zvonimira i 1050. obljetnice smrti kraljice Jelene, a dio je projekta ‘Hrvatski kraljevi i njihova zemlja u suvremenom hrvatskom izričaju’.

Udruga ‘Stećak’ djeluje već 14 godina, tijekom kojih je organizirala brojne izložbe, kulturne manifestacije, umjetničke kolonije i druge projekte usmjerene na promicanje hrvatske kulturne i umjetničke baštine. Upravo je iz promišljanja članova Udruge proizašla ideja za ovu izložbu, potaknuta mišljenjem da se suvremeni umjetnički izraz sve rjeđe oslanja na tradicijske i nacionalne teme te ih interpretira na suvremen način, iako one predstavljaju važan dio hrvatskog kulturnog identiteta.

Izložba okuplja djela Tomislava Buntaka, Svetislava Cvetkovića, Sebastijana Dračića, Fedora Fischera, Danka Friščića, Karin Grenc, Koraljke Kovač, Vide Meić, Matka Vekića i Josipa Zankija.

Brojni važni povijesni događaji odvijali su se upravo na stvarnim mjestima koja i danas postoje, zbog čega krajolik postaje mnogo više od prirodnog motiva – on je svjedok prošlosti, prostor kolektivnog sjećanja i snažno sredstvo interpretacije hrvatske povijesne i kulturne baštine.

Izložba ostaje otvorena za razgledavanje do 15. rujna 2026., u radnom vremenu Muzeja.