Banovići ponovno na okupu
Usprkos dogovoru s prvog okupljanja 1988. godine (o kojem je izvještavala i...
Danas je kod Husine jame na predjelu Vaganj na Kamešnici, obilježena 27. obljetnica organizirane komemoracije za sve žrtve komunističkog režima koje su ubijene i bačene u jamu tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća.
Molitvom odrješenja nad Husinom jamom završilo je spomen-slavlje, a vijence su položili nazočna izaslanstva s područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Inicijator svih dosadašnjih komemoracija i hodočašća od 1999. godine bio je fra Bože Norac-Kljajo koji nas je nedavno napustio, te Samostan Gospe Sinjske.
Pretpostavlja se da u jami i dan danas počivaju kosti oko 1500 ljudi. Počast su im danas odali potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih za vrijeme II. svjetskog rata i poraća Ivan Penava, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, vice konzul RH u Livnu Miroslav Jelić, gradonačelnik Livna Darko Čondrić, zamjenik gradonačelnika Sinja Denis Bobeta, gradonačelnik Vrlike Jure Plazonić, predsjednik triljskog Gradskog vijeća Mirko Odrljin, načelnik Općine Otok Silvijo Norac-Kljajo, zamjenik predsjednika ‘Počasnog Bleiburškog Voda’ Ivan Kovač, ravnatelj Veteranskog centra Sinj Igor Vidalina i mnogi žitelji cetinskog i livanjskog kraja.
Svetu misu predvodio je fra Zdravko Dadić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene uz koncelebraciju nekoliko svećenika iz Sinja i Livna. Mješoviti zbor iz više župa pjevao je za vrijeme svete mise pod ravnanjem s. Vjere Gulić, pastoralne suradnice u Župi Bajagić – Obrovac Sinjski.
Nakon komemoracije, potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik DP-a Ivan Penava je kazao:
‘Moderna Hrvatska danas mora prokazati i osuditi sve totalitarne režime, od fašizma i nacizma do komunizma. Svi su oni gušili ljudske slobode, pa tako i ovdje na Husinoj jami. Sve žrtve zaslužuju pijetet i mi ćemo ih se dostojanstveno sjećati, a mlade učiti da se ne zanose opasnim ideologijama kako se ovakve stvari više nebi ponovile.’
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić poručio je kako ne smijemo u sebi nositi mržnju:
‘Komemoriramo naše žrtve svake godine, ali želim poslati poruku da ne nosimo u sebi želju za osvetom, kao ni mržnju i zlo. Pričajmo slobodno o ovim događajima, žrtve to zaslužuju. Zaslužuju dostojanstven pokop i razgovor, umjesto šaputanja o ovoj temi.’
U izjavi za Hit radio, župan Blaženko Boban je istaknuo važnost kulture sjećanja, a uputio je i poruku mladima:
‘Predstavnici Splitsko-dalmatinske županije su svake godine ovdje i ne samo ovdje. Puno je bilo stratišta u tom krvavom ratu. Još uvijek ima živih ljudi i svjedoka vremena. Premda je tema teška, pozivam ih da pričaju i prenose mladima što je bilo. Nakon njihovog odlaska to nam više neće tko imati reći. Bilo bi dobro održati i predavanja u kojima će nam preživjeli javno ispričati atmosferu i događaje tog tragičnog vremena.’
Grad Sinj je ove godine na Husinoj jami predstavljao zamjenik gradonačelnika Sinja Denis Bobeta:
‘Stradali su vojnici poraženih vojski, ali nažalost i civili. Tužno je i strašno vidjeti tu jamu, a pogotovo kada znaš da su unutra još uvijek kosti ubijenih ljudi. Dužnost nam je dostojanstveno komemorirati svaku žrtvu.’
Sinjski gvardijan fra Marinko Vukman je poručio kako o stradanjima i bolnim temama moramo slobodno pričati:
‘Zadatak je našeg Svetišta, kao i onoga u Livnu obilježavati tragediju koja se dogodila na ovom mjestu za vrijeme II. svjetskog rata i poraća. Ne samo prigodno obilježavati, već i slobodno o tome pričati, živimo u slobodnom društvu, u demokraciji.
Posebno hvala našem fra Boži Norcu-Kljaji koji je pokrenuo ovu organiziranu komemoraciju prije 27 godina. Hvala mu na svemu, a nama živima preostaje da se sjećamo i molimo za naše mučenike.’
Ove je godine komemoracija održana tjedan dana prije uobičajenog termina. Naime, u Jubilarnoj godini 800. obljetnice smrti sv. Franje Asiškoga, 5. rujna u Međugorju održava se susret franjevačkih zajednica, zbog čega je ovogodišnji molitveni spomen pomaknut za posljednju subotu u kolovozu.
Usprkos dogovoru s prvog okupljanja 1988. godine (o kojem je izvještavala i...
Na temelju članka 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu objavljuje se Javni poziv...
Grad Trilj raspisao je Javni natječaj za sufinanciranje troškova rješavanja stambenog pitanja...
Na temelju članka 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine” broj 68/18,...
It tvrtke CETINA d.d. objavili su natječaj za prodaju strojeva uređaja i...
U okviru priprema proslave dana Grada Trilja, a vezano za Odluku o...
Održivi razvoj Dalmacije O-RA-DA, Ruđera Boškovića 21, 21000 Split, u okviru projekta:...
Centar za ruralni razvoj CERURA HR, Bazana 27, 21230 Sinj, u okviru...








