Joško Kontić o Ćosinom potoku i desnom lateralnom kanalu…

Prije desetak dana peticijom mi se obratilo 66 građana koji žive i rade uz Ćosin potok – od Baljkova mosta uzvodno – navodeći kako se ovaj bujični vodotok pretvorio u otvorenu kanalizaciju. Potpisani građani ističu nesnosni smrad i zaključuju kako je potok postao fekalna bomba koja ugrožava zdravlje mještana. Traže neodgodivu intervenciju gradskih vlasti – naglašavajući potrebu primjene zakona odnosno evidentiranje zagađivača i onemogućavanje ispuštanja fekalija iz septičkih jama u Ćosin potok. Kao mogućnost rješavanja problema navode i natkrivanje potoka na kojemu bi moglo biti parkiralište ili cesta. Potpisnici peticije konačno traže neodgodivo djelovanje lokalne vlasti zaključujući:

‘U protivnom ćemo biti prisiljeni na samopomoć koja će se svesti na zasipanje korita Ćosinog potoka velikim količinama zemlje kako bi se uzvodno stvorilo veliko jezero fekalija, pa neka oni koji truju nas vide kako to izgleda živjeti uz otvorenu kanalizaciju.’

Peticiju za hitno rješavanje problema Ćosinog potoka potpisalo je i više od 150 građana koji žive nizvodno – u Ulici Miljenka Buljana i na Trgu Gojka Šuška.

Prije dva dana javno mi se obratilo i 7 od ukupno 9 članova MO Brnaze, ukazujući na neodgodivu potrebu rješavanja problema desnog lateralnog kanala koji protječe kroz naselja Brnaze, Turjaci i Košute. Podsjećaju kako je ovaj lateralni kanal nelegalno pretvoren u kanalizacijski odvod i potencijalni izvor zaraznih bolesti uz koji se širi nesnosan smrad, te upozoravaju kako njime protječe sinjska kanalizacija i završava na izvorima iz kojih se osigurava pitka voda stanovništvu diljem Dalmacije. Članovi MO Brnaze ističu kako unatoč peticijama, sastancima i ograničenim intervencijama problem nije stvarno riješen. Konačno, napominjući kako je rješavanje akutnih komunalnih problema srž djelovanja gradske vlasti, potpisnici priopćenja traže predmetnu raspravu na Gradskom vijeću.

Budući da su mi se građani obratili javno, osjećam obvezu na isti način se očitovati o njihovim argumentiranim i utemeljenim primjedbama.

S problemom desnog lateralnog kanala dijelom sam upoznat kao novinar, a o njegovoj važnosti dovoljno govori činjenica da je prošle godine pripadajuću peticiju potpisalo 8 tisuća građana. Poznato mi je i da službeni sastanci na tu temu, uključujući i naknadne konkretne intervencije nisu značajnije pridonijeli rješavanju ovog velikog problema mještana Brnaza, Turjaka i Košuta. Problem desnog lateralnog kanala trebao bi biti konačno riješen Projektom ‘Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Sinj’, ali razumljivi su mi zabrinutost i dvojba građana oko toga hoće li ovaj veliki projekt, biti završen u planiranom okviru – do konca 2018. godine. Ono što je po tom pitanju dobra vijest  je uvrštenje Projekta u Listu strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske, što bi trebalo pridonijeti kvaliteti i brzini njegove realizacije.

Problem desnog lateralnog kanala otvoren je već na prvoj radnoj sjednici ovog saziva Gradskog vijeća kroz vijećničko pitanje Tihomira Radovića (HDZ), a o istom problemu u okviru točke koja se odnosila na izmjenu prostorne dokumentacije govorio je i vijećnik Dujo Maleš, višegodišnji sudionik aktivnosti na rješavanju problema desnog lateralnog kanala.

Zbog transparentnosti javne komunikacije donosim odgovor gradonačelnice Kristine Križanac na pitanje vijećnika Tihomira Radovića o desnom lateralnom kanalu:

„Vezano za prvi navedeni problem obavještavam Vas kako će utjecaj otpadnih voda na predmetni kanal biti eliminiran ili u velikoj mjeri smanjen konačnom izgradnjom pročistača otpadnih voda, odnosno njegovom trećom (kemijskom) fazom. Ono što je dosada učinjeno po pitanju rješavanja ovog problema, osim brojnih sastanaka s predstavnicima mještana i Hrvatskih voda d.o.o. (koje upravljaju predmetnim kanalom) je i višekratno precrpljivanje  vode iz kanala SK-29 u predmetni kanal, od strane Hrvatske vode d.o.o.. Ovim zahvatom povećao se je protok čiste vode u predmetnom kanalu što je donekle ublažilo stanje zagađenosti kanala i smanjeni su neugodni mirisi, ali se pokazalo da je količina vode koja se ovako ulijeva u predmetni kanal nedostatna i da je rješenje samo privremeno. Stoga se rješenje ovog problema očekuje samo dovršenjem započetog projekta odvodnje otpadnih voda aglomeracije Sinj. Dana 28. srpnja 2017.g. održan je sastanak sa zamjenikom generalnog direktora Hrvatskih voda, gosp. Krešimirom Nevistićem na temu aktivnosti na realizaciji projekta ‘Odvodnja otpadnih voda aglomeracije Sinj’ s sve u cilju što bržeg rješavanja ovog problema.“

Što se pak tiče sazivanja sjednice Gradskog vijeća na temu desnog lateralnog kanala smatram kako bi ista imala smisla kada bi za rješavanje ovog velikog komunalnog problema bili iznijeti novi konkretni i provedivi prijedlozi za njegovo žurno i barem djelomično rješavanje. Naravno, ukoliko sazivanje tematske sjednice zatraži jedna trećina ukupnog broja gradskih vijećnika (7) ili Gradonačelnica Kristina Križanac, sjednicu ću sazvati u skladu s Poslovnikom Gradskog vijeća Grada Sinja.

Nažalost, dodatne probleme desnom lateralnom kanalu, ulijevanjem preko Goručice donosi i  Ćosin potok koji ima puno više karakteristika klasične kanalizacije nego bujičnog vodotoka što bi trebao biti. Budući da sam i osobno redoviti konzument smrada koji se iz Ćosinog potoka širi tijekom ljetnih mjeseci, razumljiva mi je prijetnja ljudi o zasipanju korita Ćosinog potoka kako bi se uzvodno stvorilo veliko jezero fekalija pod prozorima onih koji ih i ulijevaju u Ćosin potok. Naravno da kao gradski vijećnik koji trenutno obnaša i dužnost predsjednika Gradskog vijeća, takvu inicijativu ipak ne mogu podržati i ovim putem pozivam potpisnike peticije kojih je za sada više od 220, da se suzdrže od takve vrste prosvjeda.

Ovdje moram naglasiti kako je jedini legalni i legitimni nositelj aktivnosti u ime Grada Sinja po ovom i ostalim izvršnim pitanjima gradonačelnica Kristina Križanac sa svojim zamjenicima Denisom Glavanom i Zlatkom Ugrinom. No budući da je peticija ‘Ćosin potok’ došla i na moje ime, neslužbeno sam kontaktirao više poznanika i prijatelja iz raznih institucija koje bi manje-više mogle biti povezane s problemom Ćosinog potoka. I svi su se složili u dvije stvari – prvo, kako je najveći problem Ćosinog potoka nelegalno spajanje i izlijevanje privatnih septičkih jama izravno u njegovo korito; i drugo, kako oni odnosno institucije u kojima rade nisu nadležni za taj problem ili barem nisu prvi u rangu nadležnosti i provođenja konkretnih mjera za rješavanje problema. Naravno, uz to ide i konstatacija da je problem kompleksan.

Pa kako i ovaj tekst ne bio na kraju ispao kompleksan, predložit ću nekoliko konkretnih mjera, uvjeren kako će ih kolege iz izvršne vlasti, zajedno s gradskim vijećnicima i većinom građana, podržati.

Najprije bi kod nadležnih državnih institucija trebalo ishoditi konkretan odgovor tko je nadležan za pokretanje mjera zaštite bujičnih vodotoka od izravnog pražnjenja septičkih jama u iste, koje još institucije moraju biti uključene u provođenje zaštitnih mjera i po kojim zakonskim osnovama.

Nakon toga bi trebalo napraviti izvid nelegalnih priključaka na svim sinjskim bujičnim vodotocima s naglaskom na Ćosin potok i pravnim i fizičkim osobama koje su ilegalno spojile svoje septičke jame na bujične vodotoke dati primjeren rok, npr. 30 dana, za sanaciju nelegalnog stanja.

U tom roku bilo bi dobro saslušati i primjedbe građana koji su u prekršaju i po mogućnosti im pomoći u saniranju nelegalnog stanja ako to nisu u stanju napraviti samostalno.

Nakon toga, sukladno prethodno utvrđenim protokolima – postupati u skladu sa zakonom s ciljem sanacije stanja odnosno sprječavanja izravnog izlijevanja septičkih jama u Ćosin potok i ostale bujične vodotoke.

Svjestan sam kako je ovaj postupak zahtjevniji u praksi nego na papiru i kako bi izazvao protivljenje niza građana koje svakako treba saslušati. No konačni izbor više je nego jednostavan – nastaviti istim putem i na Ćosinom potoku umjesto kanalizacije dobiti fekalno jezero ili korak po korak pretvoriti Ćosin potok u normalni bujični vodotok, koji bi u budućnosti mogao biti natkriven i služiti kao parkiralište, igralište, zelena površina…

Na kraju, znam da je izrada pravog kanalizacijskog sustava  konačno rješenje ovog problema, znam da je to rješenje i bliže nego ikada, ali znam da nitko ipak ne može garantirati da će isti biti gotov za godinu, dvije…, a do tada treba živjeti i normalno disati – što je mnogim građanima koji žive uz Ćosin potok postao pravi luksuz.

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Sinja
Joško Kontić